Cijene u javnim domovima umirovljenika nisu rasle gotovo 20 godina, sve do lani kada su od 1. lipnja skočile za 10 do 40 posto. Od nedostatnih mirovina stariji građani, ili njihovi potomci, zadnjih godinu dana izdvajali su tako po nekoliko stotina kuna više. A sada će – još više. Naime, točno godinu dana nakon lanjskog poskupljenja smještaja nadležno ministarstvo upravo priprema još jedno.
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku trenutno izrađuje nove ugovore o pružanju socijalnih usluga smještaja za 35 županijskih domova za starije i nemoćne osobe kojima će se cijena usluge smještaja povećati, doznaje Dnevnik.hr.
Gradit će nove domove i poticati ostanak kod kuće
Koliko će smještaj za korisnike biti skuplji, iz Ministarstva nisu otkrili. Uz dizanje cijena, planiraju poticati izgradnju dodatnih smještajnih kapaciteta kako bi oni bili jednako dostupni u svim krajevima Hrvatske. Usporedno s tim, novcem iz EU fondova provodit će aktivnosti koje bi trebale ojačati izvaninstitucionalnu skrb.
Cijena sobe u prosječnom županijskom domu izvan Zagreba lani je iznosila 2.100 kuna, a nakon poskupljenja u lipnju potrebno je bilo izdvojiti 300 kuna više, dakle 2.400 kuna. Većina umirovljenika nema toliku mirovinu pa im razliku namiruju članovi obitelji. S novim povećanjem koje se sprema, taj će teret biti još veći.
Male mirovine nipošto ne idu u prilog povećanju cijena smještaja, ali ide njegova realna tržišna cijena koja je znatno veća. Ona s kompletnom uslugom iznosi oko 4.500 kuna, dok su sobe u pojedinim domovima i dalje dvostruko povoljnije od toga iznosa. Razliku između ta dva iznosa namiruje država, no to očito više nije dovoljno. Pritom, sufinanciranje se odvija bez jasnih kriterija, kao i sam smještaj korisnika.
Rastom troškova života rastu i rashodi domova
Lani su poskupljenje najprije osjetili Zagrepčani, a potom i umirovljenici svih ostalih krajeva. Dok je primjerice dom u Sisku poskupio za 15 posto, Koprivnica je dignula cijene za čak 35 posto. Jednokrevetna soba s balkonom tako je koštala 2.084 kune, od 1. srpnja porasla je na 2.700 kuna, a u dvokrevetnoj na 2.400 kuna.
“Budući da porast troškova života utječe na rashode poslovanja domova, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku pristupilo je analizi rashoda u domovima za starije i nemoćne osobe kako bi utvrdilo stvarne troškove pojedinih usluga. Temeljem rezultata izvršene analize rashoda te izrađene metodologije za izračun cijena usluga započet će se s procesom usklađenja cijena” – kazali su nam još lani iz Minstarstva.
Osim cijene smještaja u javnim domovima za starije i nemoćne osobe, problem su u nepregledne liste čekanja. Za mjesto se valja zabilježiti najmanje deset godina unaprijed. Trenutno je tako smješteno 17.141, dok mjesto čeka 72.054 starijih osoba. S druge strane, u privatnim je domovima oko deset posto slobodnih mjesta, što ne čudi s obzirom na dvostruko pa čak i trostruko veće cijene.