Cijeli život su plaćali visoke doprinose, a država im od mirovine uzima tri posto za zdravstveno
Cijeli radni vijek plaćali su velike doprinose za zdravstveno osiguranje, da bi im država nakon toga od mirovine uzimala još tri posto svakog mjeseca. Usto, plaćaju i dopunsko osiguranje, a sve to s vrlo niskom razinom zdravstvene usluge koju često moraju podmiriti privatno iz vlastitog džepa. Krizna mjera Jadranke Kosor traje već 12 godina, a država nikako da je ukine jer njome, na štetu umirovljenika, krpa rupe u nagriženom zdravstvenom sustavu.
Foto: Pixabay
Na nepravdu plaćanja tri posto zdravstvenog doprinosa iz mirovine godinama upozoravaju umirovljeničke udruge i stranke. Nepravda je to države prema umirovljenicima koji su cijeli radni vijek uplaćivali visoke doprinose, a plaćati ih kroz ovu kriznu mjeru koju je još 2009. godine uvela Jadranka Kosor moraju i danas, uz obvezu plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja. A sve to za vrlo nisku razinu zdravstvene usluge, bez povlastica, a često i troškovima podmirenima iz vlastita džepa.
Naime, svim umirovljenicima koji imaju mirovinu veću od prosjeka plaće država od bruto mirovine uzima tri posto za zdravstveni doprinos. Onima koji imaju manje, jedan posto plaća država iz proračuna.
Svake godine upadne u prosjek zbog svega par kuna
“Svake godine upadnem u svega par kuna iznad prosjeka, a mirovina mi se uza sva povećanja smanji upravo zbog tog doprinosa. Nemam ništa protiv dodatnog doprinosa, ali na razliku iznad osnovice, a ne cijelu mirovinu. Zašto ja, koja sam izdvajala iz plaće ogromne novce za zdravstvo, plaćam dopunsko i još moram plaćati taj doprinos, a nemam nikakvu povlasticu u korištenju zdravstvenih usluga? Nepošteno!” – kazala nam je umirovljenica (podaci poznati redakciji), jedna od brojnih koji se žale upravo na ovu nepravdu države prema starijima.
Osnovica u 2021. godini za plaćanje 3% zdravstvenog doprinosa iz mirovine iznosi 6.724 kuna, što je prosjek neto plaće za prvih osam mjeseci 2020. godine. Za mirovine do tog iznosa 1 posto doprinosa trebao bi plaćati državni proračun, a za mirovine iznad tog iznosa tri posto plaćaju sami umirovljenici.
“Broj obveznika koji plaćaju tri posto zdravstvenog doprinosa godišnje varira od 25.000 do 35.000 umirovljenika. Osnovica je u 2020. iznosila 6.454 kuna. Može se dogoditi da na početku godine netko ne plaća 3% doprinosa, a plaćao ga je prošle godine, ali nakon nekog značajnijeg usklađivanja mirovina netko može postati obveznik, iako možda nije bio u prošloj godini” – objasnio nam je ekonomski stručnjak Željko Šemper.
Hrvatski branitelji izuzeti, a ostali moraju plaćati
Šemper pritom upozorava i na jedan vid pozitivne diskriminacije, jer hrvatski branitelji koji imaju mirovinu veću od 6.724 kune ne plaćaju tih 3 posto poput ostalih umirovljenika. Naime, branitelji su se već u siječnju 2009. godine, kada je ova krizna mjera uvedena, izborili da umjesto njih doprinos od 3% plaća državni proračun. Njima je tako država izašla ususret, a ostalima koji su se žalili preko HSU-a, Sindikata umirovljenika i pojedinačno Ustavni je sud obrazložio da „tim obveznicima ovaj doprinos od 3% ne ugrožava životni standard“!
Država na ovaj način godišnje prihoduje oko 75 milijuna kuna od umirovljenika.
“Ljudi su ogorčeni, jer su u radnom vijeku plaćali velike doprinose, sada plaćaju 3% taj doprinos, plaćaju i dopunsko zdravstveno osiguranje, a kad predugo čekaju neko snimanje u javnom zdravstvu odlaze u privatne poliklinike. Zdravstveni doprinos od 3% je 2009. bio krizna mjera premijerke Kosor, uz 2% i 4% kriznog poreza, uz „zamrzavanje“ usklađivanja mirovina, a sve na dvije godine. Sve su ukinute, ali ovih 3% traje već 12 godina! Što je previše, previše je!” – zaključuje Željko Šemper.
