Dok čekaju nacionalnu mirovinu, starijim osobama treba povećati socijalna prava
Sustav socijalne skrbi za starije osobe u Hrvatskoj nedovoljan je kako bi one mogle preživjeti iz mjeseca u mjesec. Stariji od 65. godina čine čak desetinu korisnika minimalne zajamčene naknade, a maksimalan iznos pomoći ne može im prijeći 1.620 kuna. Dok čekaju uvođenje statusa njegovatelja i nacionalne mirovine, zbog strogih kriterija tek manji dio njih ostvaruje pomoć u kući.
Izjava iz Izvješća pučke pravobraniteljice Foto: Ilustracija/Pixabay
“I tako moj život prolazi… sa hrpom lijekova…imam 64 godine… radno sam nesposoban, ne razumijem više ništa. Živim sam…podstanar… Primanja 1.460 kuna mjesečno. Zar je to život? Nije, jel tako?”
Trećina starijih osoba u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva, dok je dio njih ovisan o socijalnoj pomoći. No, da ona nije dostatna, upozorava i pučka pravobraniteljica Lora Vidović. Na njezinu inicijativu, lani je usvojena Strategija socijalne skrbi za starije osobe 2017.-2020. godine koja bi trebala, između ostaloga, riješiti status njegovatelja za skrb o starijim osobama te uvesti nacionalne mirovine za socijalno ugrožene starije osobe. No, preciznije vremenske smjernice nisu ponuđene. Pritom, brojni članovi obitelji starijih i teško bolesnih i dalje ne mogu pomiriti obiteljski i profesionalni život. Nacionalna mirovina planirana je pak tek za 2020. godinu, a tempo njezina uvođenja, prema sadašnjim negativnim pokazateljima, trebao bi biti brži.
Maksimalna pomoć 1.620 kuna
“Iako je u ovom trenutku puno otvorenih pitanja, najveću bojazan ipak izaziva hoće li, s obzirom na nepredvidive i uvijek moguće ekonomske i političke krize, nacionalna mirovina 2020. uistinu i zaživjeti” – piše u svom posljednjem Izvješću pravobraniteljica Lora Vidović.
Od svih korisnika zajamčene minimalne naknade, deset posto ih je starije od 65 godina. Za starijeg samca bez prihoda ona iznosi 920 kuna, no ukoliko ih je u zajedničkom kućanstvu dvoje, ukupno primaju samo 960 kuna. Tu je i naknada od 200 kuna za struju te naknada za troškove stanovanja koja samcu ne može iznositi više od 460 kuna. Takav ukupni, maksimalni iznos pomoći od 1.620 kuna, koliko mnogima iznosi i mirovina, nije dostatan za podmirenje osnovnih troškova. Osobe koje su ovisne o pomoći i oštećena zdravlja, mogu još ostvariti osobnu invalidninu koja od 1. travnja (s isplatom u svibnju) iznosi 250 kuna više, odnosno 1.500 kuna, ili doplatak za pomoć i njegu u visini sadašnjih 500, a od idućeg mjeseca 600 kuna. Do uvođenja nacionalne mirovine, iznose ZMN za starije članove kućanstva svakako bi trebalo povećati, smatra pravobraniteljica, jer će u suprotnom i dalje biti u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.
Restriktivni zakonski uvjeti
Rješenjem Centra za socijalnu skrb, starijim osobama u potrebi može se osigurati usluga pomoći u kući organiziranjem prehrane, obavljanjem kućanskih poslova, održavanjem osobne higijene i ostalim. Prema podacima iz listopada 2017. godine, takvu pomoć ostvarilo je svega 4.551 korisnika kojima je pruženo 9.170 usluga, od kojih 3.458 pomoći u obavljanju kućanskih poslova, 2.402 u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba, 2.055 organiziranja prehrane i 1.255 u obavljanju osobne higijene.
“Ovi podaci jasno pokazuju da samo manji broj starijih u potrebi ostvaruje ovu uslugu, između ostalog i zbog restriktivnih zakonskih uvjeta i ograničene dostupnosti. Naime, može ju ostvariti samo ako nema mogućnosti da joj pomoć osiguraju bračni drug i djeca, ako nije sklopila ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, ako ju je na području njezinog prebivališta moguće osigurati, ako nije otuđila pokretnine ili nekretnine veće vrijednosti u posljednjih godinu dana te ako njezin mjesečni prihod ne prelazi 1.500,00 kn. Za pružanje ove usluge MDOMSP ima sklopljene ugovore sa 170 pružatelja u cijeloj RH, ali su neravnomjerno raspoređeni po županijama pa ih je u nekima preko deset, dok su Međimurskoj županiji dva takva pružatelja, a u Varaždinskoj samo jedan” – smatra Vidović.
Upravo iz tih razloga, pokrenut je projekt Zaželi koji bi trebao dati veliki doprinos na ovom polju.
