Čak tisuću mirovina više iz oba mirovinska stupa u samo mjesec dana!
Sve je više umirovljenika koji imaju mogućnost izbora mirovine samo iz prvog ili iz oba mirovinska stupa. U posljednjih mjesec dana broj dvostupnih mirovina povećao se za čak tisuću. Sada ih je 8.355, odnosno više od 10.000 kada prijevremenima i starosnima pribrojimo i one obiteljske te invalidske. Dvostupne mirovine veće su za gotovo 1.400 kuna od prosječnih umirovljeničkih primanja.
Ilustracija: Mirovina.hr/Pixabay
Mirovinska osiguravajuća društva krajem listopada isplaćivala su 7.386 mirovina iz drugog stupa. Krajem studenoga, ta je brojka u samo mjesec dana skočila za čak tisuću, kada je 8.355 umirovljenika primalo starosnu i prijevremenu mirovinu iz oba mirovinska stupa.
Regos ne prikazuje obiteljske i invalidske mirovine
Dok je 8.355 korisnika odabralo starosnu i prijevremenu mirovinu iz oba stupa, njih 13.070 odlučilo se za mirovinu samo iz prvog stupa, dakle 61 posto njih, jer im se sustav međugeneracijske solidarnosti pokazao isplativijim kada je o visini mirovine riječ, a za što je u prvom redu zaslužan dodatak od 27 posto, kao i zajamčeni institut najniže mirovine.
No, navedena brojka još je veća kada u nju uvrstimo korisnike obiteljskih i invalidskih mirovina, a koje Regos ne prikazuje. S njima se broj dvostupnih mirovina penje na 10.196.
“Brojka od 10.196 odnosi na sve korisnike osnovnih mirovina; starosnih/prijevremenih, invalidskih i obiteljskih. Druga brojka od 8.355 odnosi se samo na korisnike starosnih/prijevremenih mirovina koji moraju potpisati izjavu REGOS-a o izboru mirovine.
Korisnici invalidskih i obiteljskih mirovina nisu obvezni davati izjave REGOS-u, jer im HZMO po Zakonu o mirovinskom osiguranju isplaćuje povoljniju mirovinu” – pojasnili su nam iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Mirovine “dvostupaša” skoro 1.400 kuna veće
Lani je bilo dvostruko manje korisnika mirovina iz oba mirovinska stupa, a njihov broj sve će brže rasti jer je riječ o radnicima koji su 1962. godište i mlađi. Oni uz 15 posto uplata od bruto plaće u prvi stup (međugeneracijska solidarnost), izdvajaju prema obvezi od 2002. godine i 5 posto za drugi stup (individualna kapitalizirana štednja).
Pojednostavljeno, oni s većim plaćama te automatski većim uplatama u drugi stup odlučuju se za tu vrstu mirovine. Oni imaju pravo na dodatak od 20,25% iz prvog stupa uz isplatu iz drugog stupa, dok oni koji ostaju u prvom stupu ostvaruju dodatak od 27 posto, odričući se uplata u drugi stup.
Onima s manjim plaćama država jamči i najnižu mirovinu u provom stupu. Iznos je to koji bez obzira na staž i plaću ne može biti manji od vrijednosti mirovine (71,53 kune) pomnožene s godinama staža.
Vidljivo je to i na prosječnim primanjima “dvostupaša” koja iznose čak 4.026 kuna, što je gotovo 1.400 kuna više od prosječne mirovine svih umirovljenika. Velika je pritom razlika između muškaraca i žena, jer žene ostvaruju 3.673 kune u prosjeku, a muškarci 4.385 kuna, dakle oko 700 kuna više.
Riječ je o mladim umirovljenicima prosječne dobi ispod 59 godina sa više od 38 godina radnog staža.
