Čak dvije trećine mladih ne štedi za mirovinu: Njihov razlog je starijima potpuno nevažan
Pew Research Centar iz SAD-a napravio je veliko istraživanje o mladima i štednji za mirovinu. Čak dvije trećine milenijalaca (generacije rođene između 1981. i 1996. godine) ne štedi za mirovinu. Dio razloga ležu u tomu što nemaju dovoljno prihoda za štednju, a drugi dio je posebno zabrinjavajuć – smatraju da štednja tako i tako nema smisla jer će budućnost zbog klimatskih promjena biti prekaotična.
Foto: Unsplash
Čak dvije trećine ljudi rođenih između ’91. i ’96. ne štedi za mirovinu, prema velikom istraživanju Pew Research centra. Ponajviše zbog toga što nemaju dovoljno prihoda kako bi uopće štedjeli, ali i zbog toga što smatraju da će budućnost biti prekaotična zbog klimatskih promjena, piše marketwatch.com.
Zašto štedjeti, ako je budućnost nesigurna
Lori Rodriguez, 27-godišnja komunikologinja iz New Yorka, jedna je od brojnih mladih koji ne štede za mirovinu. To nije zato što nema dovoljno prihoda, Lori smatra kako na kraju krajeva to uopće neće biti bitno pitanje kada uđe u treću dob.
Lori i većina mladih ljudi smatra kako će klimatske promjene dovesti do katastrofalnih posljedica za planet Zemlju. Čak 88 posto milenijalaca, više nego bilo koja druga dobna grupa, prihvaćaju da se klimatske promjene događaju, a 69 posto ide korak dalje i misli da će oni direktno biti pogoćeni. To je generacija odrasla u medijskom okruženju u kojem dominiraju depresivne vijesti i zbog toga su skeptični oko štednje. Čemu štedjeti, ako je budućnost toliko nesigurna, pitaju se.
“Želim se nadati najboljem i planirati budućnost ali ona nije stabilna i ona nije sigurna. Kada pogledam trenutačne događaje na svijetu, ne mogu uopće zamisliti da situacija neće biti kaotična za 50 godina. Vremenski uvjeti već pokazuju znakove ludila i ne mislim da je pretjerano reći da nas čeka mala apokalipsa”, kazala je.
Depresivna generacija
Zabrinjavajuć je i porast dijagnoza kliničke depresije među tom generacijom, od 2005. do 2017. broj dijagnoza je povećan za čak 52 posto unutar te generacije. Starije generacije su, primjerice, ostale na stabilnim brojkama, a neke su čak imale i manje brojke.
Autor tog istraživanja Jean Twenge pretpostavlja kako se taj porast može objasniti povećanom uporabom digitalnih medija, koji je promijenio model interakcije dovoljno jako da utječe na društveni život i komunikaciju. Nemal broj mladih pati i od takozvane eko-anksioznosti: 72 posto njih tvrdi da im neizbježnost klimatskih promjena utječe na zdravlje, dok su brojke kod drugih generacija puno niže.
Matt Fellowes, direktor jedne online investicijske platforme gdje mladi mogu štedjeti za mirovinu kazao je sljedeće:
“Postoji određena doza fatalizma u ovoj populaciji koja je izraženija nego u generacijama koje su došle prije njih. Psihološki, ova populacija je imala više šokova i očekivanja vezana uz njihove budućnosti nego prošle generacije. Od njih najčešće čujemo najviše skepse i cinizma oko štednje za mirovinu i oni se pitaju hoće li se uopće ikada moći umiroviti”, kazao je.
Od kaosa 20. stoljeća (Svjetski ratovi, Vijetnamski rat, Hladni rat…) svaka je generacija imala svoje izvore sumnje za budućnost, dok se kod sadašnjih mladih ljudi sva ta sumnja pretvorila u golemu skepsu oko budućnosti koncepta mirovinske štednje, zaključuje se u istraživanju.
