Premda se činilo da će se krizna korona godina negativno odraziti i na zaposlene umirovljenike, to se konačnici nije dogodilo. Naime, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u prvom kvartalu ove godine ih je rekordnih 13.800, gotovo 2 tisuće više nego što ih je bilo lani krajem ožujka. No tada je brojka bila za oko 600 zaposlenih manja zbog karantene. Ipak, trend rasta spor je, ali postoji. U narednim mjesecima odredit će ga i potrebe za radnim umirovljenicima u još uvijek neizvjesnoj turističkoj sezoni.
Foto: Rawpixel
Sve su veće brojke umirovljenika koji koriste mogućnost rada do polovine radnog vremena uz zadržavanje isplate mirovine te ih je na kraju prvog kvartala ove godine rekordnih 13.800, što je za gotovo 2.000 više nego krajem ožujka prošle godine. No, tada se u odnosu na veljaču dogodio drastični pad od oko 600 zaposlenih umirovljenika manje zbog karantene. Ipak, pandemija se u konačnici nije negativno odrazila na zapošljavanje, ali svakako je usporila trend rasta koji bi sigurno bio veći bez korone.
Ministar kaže da ih je 15.000, no podaci se ne poklapaju
Ministar Josip Aladrović kazao je ovih dana da u Hrvatskoj oko 15.000 građana radi uz mirovinu. Ta je brojka dakle za oko 1.200 veća nego u najnovijoj službenoj statistici s kraja ožujka. Svakako da se u mjesec dana mogao dogoditi dodatni rast, ali teško da je toliko drastičan. Kako se brojke izrečene od strane ministara ni ranije nisu poklapale sa službenim podacima Zavoda za mirovinsko, više je vjerojatno da razliku od 1.200 radnika umirovljenika čine oni “povlašteni”.
Naime, HZMO navodi podatke umirovljenih prema općim propisima u starosnoj ili prijevremenoj mirovini, a koji rade do polovine radnog vremena. No, isto pravo imaju i umirovljeni prema posebnim propisima, poput vojnika i policajaca koji mogu čak birati i opciju rada na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine. Za branitelje vrijedi kao i za “obične” umirovljenike, no u slučaju onih s HRVI statusom prava su dodatno proširena na puno radno vrijeme uz smanjenje mirovine za samo jednu trećinu, dakle dobivati mogu cijelu plaću i dvije trećine mirovine.
Kako je došlo do 1.200 kuna raskoraka između službenih podataka i ministrove izjave pitali smo Zavod za mirovinsko, a odgovor o tomu, kao i radu “povlaštenih” umirovljenika, objavit ćemo kada stigne.
Više od 18.000 građana starijih od 65 godina i dalje radi
Inače, u Hrvatskoj ukupno radi 18.328 građana starijih od 65 godina. Ta je brojka također veća za oko 2.000 u odnosu na prvi kvartal prošle godine, ali i dalje je malena ako uzmemo u obzir da država sve više nastoji popularizirati ostanak na tržištu rada i nakon propisane dobi za umirovljenje. Naime, među njima su i radnici koji nikada nisu otišli u mirovinu, ali su nastavili u dogovoru s poslodavcem raditi i nakon 65. godine, za što će kasnije biti nagrađeni većim mirovinama i to 0,34 posto više po svakom mjesecu rada nakon 65. godine. Za primjerice dvije godine riječ je o 8,16 posto većoj mirovini.
Inače, od tih preko 18 tisuća radnika nakon 65. njih čak 12.600 su muškarci, što toliko ni ne čudi s obzirom da žene trenutno dvije godine i tri mjeseca ranije ostvaruju pravo na odlazak u prijevremenu i starosnu mirovinu. Ako ostanu raditi od 62 godine i devet mjeseci života, što su prvi uvjeti za starosnu mirovinu, do 65. godine, država će ih nagraditi sa 9 posto većom mirovinom. Ipak, uvjet je da imaju barem 35 godina radnog staža u trenutku umirovljenja.
