BUZ protiv segregacije umirovljenika: Odvojene police u dućanima dodatno će ih stigmatizirati
Da će u trgovinama odvojene police s artiklima koji nose ograničenu cijenu dodatno stigmatizirati umirovljenike, smatra Blok umirovljenici zajedno, protiveći se takvoj segregaciji. Naime, građani s najnižim primanjima tražit će povoljnije proizvode, primorani kupovati one lošije kvalitete koji će, prema Vladinoj uredbi, biti izdvojeni od ostalih. Pravo rješenje su, kažu, veće mirovine i plaće, a osvrnuli su se i na prozivanje umirovljenika da su na dan bojkota kupovali proizvode na akciji.
Stariji prisiljeni kupovati najjeftinije proizvode| Foto: Pexels
Mizerne mirovine prisiljavaju umirovljenike na preživljavanje uz ‘bojkot’ trgovina više od 20 dana u mjesecu bez osnovnih sredstava za život, a sada ih Vlada dodatno ponižava uvođenjem segregacijskih mjera, poručuju iz stranke Blok umirovljenici zajedno. Pod segregacijom, misle na Vladinu uredbu da se u trgovinama od ostalih odvoje police s artiklima koji imaju zaštićenu cijenu, jer će tako umirovljenici i građani s najnižim primanjima biti dodatno stigmatizirani. Ograničene cijene svih 70 proizvoda možete pogledati ovdje.
Rješenje su dostojanstvene mirovine
– Stvorit će se kod mnogih građana, posebno umirovljenika, dojam kao da njihova prisutnost smeta ostalim kupcima dok traže povoljnije proizvode. U jednako nepovoljnom položaju nalaze se i mnogi zaposlenici s minimalnim plaćama, kao i oni s primanjima oko medijalne plaće. Unatoč ozbiljnoj socijalnoj krizi, Vlada i dalje ne poduzima konkretne mjere za poboljšanje životnog standarda. Za 850.000 umirovljenika s radničkim mirovinama, povećanje prosječne mirovine na barem 60 posto prosječne plaće bio bi ključan korak u smanjenju siromaštva, no Vlada na tako nešto ni ne pomišlja. Dostojanstvene mirovine omogućile bi starijim građanima pristojan život i spriječile bi ih da budu tretirani kao građani drugog reda, primorani kupovati proizvode loše kvalitete, smatra BUZ-ov čelnik Milivoj Špika.
Špika smatra da je Vlada iskoristila bojkot da se predstavi kao spasitelj s uvođenjem ograničenja cijena za 70 artikala. Osvrće se i na Konzum koji je zaključao do 1. lipnja cijene 250 proizvoda. Ovakve mjere služe samo za kratkoročno smirivanje nezadovoljstva, kaže, jer su suština problema niske mirovine i plaće.
Prisiljeni kupovati kad su akcije, makar bio i bojkot
– Je li glavni problem rast cijena ili niska primanja, koja su još jednom gurnuta pod tepih? Svaka euforija brzo splasne, a građani sve jasnije uviđaju stvarnost. No, iz svega ovoga proizlazi i jedna pozitivna poruka, ljudi su shvatili razmjere svoje moći. Bez obzira na to što bojkot od početka nema sasvim jasan krajnji cilj, pokazao je ono od čega strepi svaka vlast, snagu zajedništva. Upravo tom snagom građani će 1. ožujka s Trga bana Jelačića u Zagrebu jasno poručiti Vladi i premijeru Plenkoviću što misle o njihovim potezima i sustavnom ponižavanju građana, posebno umirovljenika, zaključuje Špika uz najavu novog prosvjeda.
BUZ se osvrće i na bojkot održan u petak, jer je dio građana javno prozvao umirovljenike koji su toga dana pohrlili u trgovine kako bi iskoristili velike popuste i akcije. Nije pravedno, kaže, zamjerati najugroženijoj skupini građana što koristi priliku da si osigura osnovne potrepštine po povoljnijim cijenama.
– Umirovljenici, koji često jedva spajaju kraj s krajem, moraju svaki euro okrenuti nekoliko puta prije nego ga potroše. Mnogima od njih mirovina nije dovoljna ni za osnovne životne potrebe, pa su prisiljeni racionalno planirati svaku kupnju. Ako im se pruža prilika da kupnjom na nekoj akciji uštede 20 do čak i 50 posto, nije li razumljivo da će tu priliku iskoristiti? Očekivati od njih da izbjegnu trgovine upravo u trenutku kada su cijene niže, samo zbog bojkota, zapravo je suprotno njihovim interesima, poručuju iz Bloka umirovljenici zajedno.
Umirovljenici nisu ti koji ruše bojkot trgovina
Svrha bojkota, dodaju, upravo i jest potaknuti trgovce na smanjenje cijena. Logika nalaže da nema smisla nastaviti bojkotirati trgovine koje su se odazvale na pritisak i snizile cijene. Odaziv potrošača na sniženja, zaključuju, može biti poticaj trgovcima da akcije uvedu češće i u većem obujmu. Također, logika nameće zaključak kako jednodnevni bojkot trgovina ne može trajno smanjiti cijene jer će većina potrošača kupnju jednostavno obaviti dan prije ili poslije.
– Mislim da se možemo složiti kako umirovljenici nisu ti koji ruše bojkot trgovina, barem ne iz hira ili neodgovornosti, već iz one egzistencijalne životne nužde. Njihova životna i svakodnevna realnost zahtijeva racionalne odluke. Ako im se pruža prilika da nešto, makar i relativno sitno, uštede, nitko ih ne bi trebao osuđivati što tu priliku koriste. Pravi cilj borbe za niže cijene trebao bi biti stvaranje dugoročnih mehanizama koji će trajno poboljšati financijsku situaciju svih potrošača, a ne površno osuđivanje onih koji si luksuz bojkota jednostavno ne mogu priuštiti. U rukama Plenkovića i Vlade su cijelo vrijeme ‘škare i sukno’, no ono čega kod Vlade nema je politička volja, poručili su, između ostaloga, iz BUZ-a.
