Za buduću umirovljenicu Vesnu bez 15 godina staža nacionalna mirovina jedino je rješenje
Vesna Curić jedna je od budućih umirovljenica, ali samo po godinama. Mirovini se ne može nadati, jer radnog staža ima trostruko manje od zakonski propisanog minimuma. Stoga joj je jedina nada nacionalna mirovina koju je Vlada obećala uvesti najkasnije 2020. godine.
Vesna Curić nada se nacionalnoj mirovini Foto: Mirovina.hr
Uvođenje nacionalne mirovine jedno je od najvažnijih obećanja iz programa trenutne Vlade te se predviđa Strategijom socijalne skrbi za starije osobe od 2017. do 2020. godine. Institutom nacionalne mirovine bile bi obuhvaćene sve one osobe koje nisu uspjele sakupiti minimalnih 15 godina radnog staža, koliko je potrebno da bi se stekli uvjet za mirovinu uz određene godine života.
Nacionalnu mirovinu čeka i Vesna Curić.
Nezaposlena, iako radi
“Mirovinu neću ni dobiti. Po godinama mi nedostaje malo, ali ne mogu je dobiti ni da hoću, jer nemam staža. Sakupila sam ih svega pet, iako cijeli život radim, najčešće na poslovima čišćenja i to po nekoliko njih istovremeno. Tako sam podigla i kćer. No, nezaposlena sam i primam pomoć. Naravno, i radim uz to, ali nisam prijavljena. Kolika god da nacionalna mirovina bude, ja ću biti zadovoljna, makar i s tisuću kuna. Nisam znala da će to uvesti” – kaže Vesna Curić.
Kako nemaju mirovinu, starci su prepušteni siromaštvu i socijalnoj pomoći. Iako iznos buduće nacionalne mirovine nije poznat, problema oko te cifre već je sada mnogo. Naime, ona bi trebala biti veća od socijalne pomoći, koja za samca iznosi oko 900 kuna, ali uz dodatke se može popeti i na 1.600 kuna. U suprotnom, nacionalna mirovina ne bi imala nekog smisla, osim što bi ljudima osigurala dostojanstvo u starosti koje se ne zove socijala, nego mirovina. S druge strane, minimalna mirovina za 15 godina staža iznosi 950 kuna pa ne bi bilo pošteno prema onima koji su odradili toliko da imaju manje od onih koji, primjerice, uopće nemaju radnog staža.
Stariji čine čak desetinu socijalnih korisnika
Uvjete za ostvarivanje ovog prava stoga treba tek utvrditi, čemu bi do kraja ove godine, prema najavama, trebala prethoditi sveobuhvatna analiza temeljena na izračunu broja ljudi koji žive u siromaštvu ili riziku od siromaštva, trenutnoj visini starosne mirovine za 15 godina staža, naknadama socijalne skrbi i stanju na tržištu rada… Nacionalna mirovina ovisit će i o tome je li osoba nositelj prava vlasništva, je li bila u radnom odnosu i uplaćivala doprinose ili nikada nije radila, s posebnim naglaskom na žene u ruralnim područjima pogođenima siromaštvom.
Inače, u Hrvatskoj stariji od 65. godine čine čak desetinu korisnika socijalne pomoći. Riječ je o minimalnoj zajamčenoj naknadi. čiji maksimalan iznos ne može prijeći 1.620 kuna. Pučka pravobraniteljica Lora Vidović upozorila je da se, dok čekaju nacionalnu mirovinu, starijim osobama moraju poboljšati njihova socijalna prava.
“Iako je u ovom trenutku puno otvorenih pitanja, najveću bojazan ipak izaziva hoće li, s obzirom na nepredvidive i uvijek moguće ekonomske i političke krize, nacionalna mirovina 2020. uistinu i zaživjeti” – upozorila je Vidović.
