Brojni Hrvati osjećaju se siromašno: Evo što kažu najnoviji podaci Eurostata
U Hrvatskoj se 22 posto osoba sa srednjim obrazovanjem prošle godine osjećalo siromašnima. Isti osjećaj dijelilo je oko 45 posto onih s nižim obrazovanjem, dok se tako osjećalo 10 posto visokoobrazovanih, pokazali su najnoviji podaci Eurostata. Inače, u Europi veći subjektivni osjećaj siromaštva imaju žene nego muškarci. Tako se 24,7 posto žena osjećalo siromašnima, dok je taj osjećaj prošle godine imalo 23,5 posto muškaraca.
Ruke starije žene | Foto: Pixabay
Nije novost da mnogo ljudi u Hrvatskoj osjeća da živi u siromaštvu. Gotovo četvrtina stanovništva u Europskoj uniji, odnosno 24,1 posto osoba subjektivno se osjećalo siromašnima, pokazali su rezultati istraživanja za prošlu godinu koje je u ponedjeljak objavio Eurostat. U Europi je najviše onih koji se subjektivno osjećaju siromašnima među građanima s nižim obrazovanjem, njih čak 28,9 posto.
Najsiromašnije se osjećaju osobe s najnižim obrazovanjem
Nakon onih s najnižim obrazovanjem koji se smatraju siromašnima, dolaze osobe sa srednjim obrazovanjem koje se smatraju siromašnima, a njih je ukupno 18,5 posto. Među visokoobrazovanima takvih je 9,2 posto. U Hrvatskoj je 22 posto osoba sa srednjim obrazovanjem izjavilo je da se osjeća siromašnim, oko 45 posto onih s nižim obrazovanjem i 10 posto među visokoobrazovanima. Najviše siromašnih živi u Panonskoj Hrvatskoj, o čemu smo pisali ovdje.
Nekoliko je zemalja u Europi čiji se građani osjećaju siromašnijima od hrvatskih građana. Tako je u Francuskoj zabilježeno 22,2 posto, u Španjolskoj 22,5 posto, dok ih je u Portugalu 23,6 posto. Najviše građana sa subjektivnim osjećajem siromaštva bilo je u Grčkoj, čak 67 posto. Nakon toga, u Bugarskoj ih je bilo 33 posto, dok ih je najmanje u Nizozemskoj 7,3 posto i Finskoj 7,5 posto.
Subjektivni osjećaj siromaštva nešto je veći među ženama nego muškarcima, a radi se o razlici od 1,2 posto. U većini zemalja EU-a broj onih koji se subjektivno osjećaju siromašnima veći je od onih koji su u riziku siromaštva, prema podacima Eurostata.U Hrvatskoj je 19,3 posto stanovništva u riziku od siromaštva, a na razini EU-a 16, 2 posto.
Razlika između subjektivnog siromaštva i stope rizika
Ukupno je u 17 zemalja Europske unije zabilježeno više ljudi koji se smatraju subjektivno siromašnima u odnosu na stope rizika od siromaštva. Inače, u posljednje dvije godine sve više starijih osoba u Hrvatskoj ostvaruje nacionalnu naknadu ili imaju najnižu mirovinu, o čemu smo pisali ovdje. Također, imamo više od 2.000 beskućnika, a više od 10.000 osoba živi u neadekvatnim uvjetima, o čemu više piše u ovom tekstu.
Veći postoci osoba koje se smatraju subjektivno siromašnima primijećene su u istočnoj i južnoj Europi, sa značajnim razlikama između subjektivnog siromaštva i stopa rizika od siromaštva. Grčka je zabilježila najveći jaz, sa 67 posto ljudi koji se smatraju subjektivno siromašnima u usporedbi s 18,9 posto u riziku od siromaštva, što je razlika od 48,1 postotnih poena. Ostale zemlje s primjetnim jazom su Slovačka, Bugarska, Cipar i Mađarska.
