Branje medvjeđeg luka zahtijeva poseban oprez: Može se zamijeniti s otrovnom biljkom mrazovac

Ana Kanazir
3. listopada 2024.
Novosti
A- A+

Biljka mrazovac je višegodišnja biljka koja izgledom podsjeća na medvjeđi luk koji se bere i jede. Ipak, mrazovac je otrovan pa je potreban oprez, a na to su upozorili i iz Hrvatske gorske službe spašavanja koji su nedavno spašavali osobu koja se otrovala. Napisali su i detaljne upute, ali i simptome trovanja.

Biljka mrazovac u travi

Biljka mrazovac | Foto: Pixabay, GoranH

Mnogi beru medvjeđi luk koji se jede i koji je zdrav, ali problem je u tome što izgledom podsjeća na jednu drugu biljku koja je otrovna, na mrazovac. Na ovo su upozorili i iz HGSS-a.

Umirovljenik u šumi
Hrvatska gorska služba spašavanja ima poseban apel: 'Berači gljiva, pazite na sigurnost'

Razlika između mrazovca i medvjeđeg luka

Biljka mrazovac je višegodišnja zeljasta biljka visoka od 20 do 45 centimetara. Zelenih je listova i cvjeta od kolovoza do studenog, a kada je toplije vrijeme i duže. Naziva se i jesenji šafran, jesenski mrazovac, kaćunak, biljni arsenik ili mrazova sestrica. Raste na vlažnim travnjacima od nizinskih do planinskih područja kopnene Hrvatske. Otrovan je kolhicin koji se nalazi u svim dijelovima biljke i koji je razlog trovanja, kako su objasnili iz HGSS-a.

Do trovanja dolazi jer berači medvjeđeg luka uberu, a potom i pojedu mrazovac. Naime, list mrazovca sličan je listu jestivog medvjeđeg luka. Ako berete medvjeđi luk potrebno je biti posebno oprezan, a savjet HGSS-a je da se obavezno prije upoznate s izgledom biljke, ali i da berete list po list. Jednako tako, medvjeđi luk možete prepoznati po mirisu luka. On je izuzetno zdrav i može utjecati na snižavanje krvnog tlaka, a jača i motorne funkcije crijeva. Ima i baktericidno, fungicidno i antiskorbutično djelovanje.

Simptomi trovanja

Kako ne bi došlo do trovanja, uvijek pazite da ne berete ništa što vam je sumnjivo, a pogotovo tako nešto ne konzumirajte. Iz HGSS-a su otkrili i kako prepoznati da se radi o trovanju.

– Otrovanje se bilježi u dva vala od 0,5 – 2 h do 12 h nakon unosa (ovisno o unesenoj količini otrova), te nakon 24-72 h nakon unosa. Simptomi su generalni te uključuju: mučninu, povraćanje, bol u trbuhu, proljevaste stolice. U drugoj fazi javljaju se multiorganska zatajenja: srčano zatajenje, aritmije, zatajenje bubrega i jetre, respiratorni distres, te na kraju nastupa smrt ako se ne liječi otrovanje, pišu iz HGSS-a.

Osim na otrovanje, nedavno su iz Gorske službe upozorili i berače gljiva da paze na jednu stvar. Točnije, upozorili su ih da paze na sigurnost jer se vrlo lako mogu izgubiti u šumi u potrazi za šumskim ljepoticama, a više smo pisali ovdje.

Copy link
Powered by Social Snap