Hrvatska svake godine ima po nekoliko tisuća braniteljskih mirovina više. Jednak trend zabilježen je i krajem 2020. koja je ovu kategoriju podebljala za preko četiri tisuće. Riječ je o mirovinama priznatima prema općim, a određenima prema posebnim propisima. S druge strane, onih samo prema Zakonu o braniteljima čak je nešto manje u posljednjih godinu dana.
Foto: Unsplash
Među gotovo 180.000 povlaštenih mirovina, najviše ih se odnosi na one prema Zakonu o braniteljima. Njih je 71.031 i ta je brojka za 262 takve mirovine manja nego prije godinu dana. Ova kategorija braniteljskih mirovina najbrojnija je te u prosjeku donosi primanja od 6 tisuća kuna za 18 godina staža.
Ukupno više od 117 tisuća braniteljskih mirovina
Razlog u takvim odnosima leži u samoj strukturi braniteljskih mirovina. Naime, većinom su to invalidske mirovine (status HRVI), njih oko 53.000 s prosječnim primanjima od skoro 6.000 kuna. Tu je i oko 14.000 obiteljskih mirovina (udovice poginulih branitelja) koje u prosjeku iznose tisuću kuna više, dakle skoro 7.000 kuna. Preostale se odnose na starosne prevedene iz invalidske te one najniže braniteljske mirovine, a koje u prosjeku iznose dvostruko manje, oko tri tisuće kuna.
S druge strane, uz tih 71.000 braniteljskih mirovina imamo još oko 46 tisuća mirovina priznatih prema općim propisima, a određenima prema Zakonu o braniteljima, dakle ukupno više od 117 tisuća.
Ipak su više rezultat rada, nego povlastica
Ta druga kategorija braniteljskih mirovina svakom je godinom za nekoliko tisuća veća. Prema podacima HZMO-a, krajem 2020. bilo ih je 46.832, a godinu dana ranije 42.560. Krajem 2018. bilježimo ih 37.452 pa smo u dvije godine tu kategoriju mirovinskih primanja povećali za gotovo 10 tisuća!
Za razliku od onih isključivo prema ZOHBDR-u, ove mirovine kombiniraju se s mirovinom iz rada te su unatoč tomu dvostruko manje. Tako za prosječnih 29 godina staža korisnici braniteljskih mirovina priznatih prema općim propisima primaju 2.846 kuna, dakle otprilike koliko i svi prosječni umirovljenici u Hrvatskoj, doduše za nešto više radnog staža, a više nego dvostruko manje od onih temeljem primjerice HRVI statusa.
Ovakve braniteljske mirovine u zadnje dvije godine rasle su za 260 kuna, no njihovi korisnici imaju i sve više radnog staža. Jednako toliko su rasle i dvostruko veće mirovine prema ZOHBDR-u, ali ne kao rezultat povećanog staža, nego redovnog godišnjeg usklađivanja koje na veće iznose donosi i veću povišicu.
U pripremi je i novi Zakon o braniteljima kojim bi se prava i jedne i druge umirovljeničke braniteljske kategorije trebala proširivati, bilo da je riječ o povećanju mirovina ili ostvarivanju statusa HRVI četvrt stoljeća nakon Domovinskog rata.
