Božinović otkrio da razmatraju smanjiti broj konferencija za medije Stožera civilne zaštite
Nacionalni stožer civilne zaštite objavio je najnovije podatke o epidemiji koronavirusa u Hrvatskoj. Imamo osam novooboljelih u zadnja 24 sata.
Foto: Davor Božinović | Youtube screenshot
Dr. Maja Grba-Bujević objavila je najnovije informacije o epidemiji koronavirusa u Hrvatskoj. U protekla 24 sata imamo osam novooboljelih, ukupno 2.221.
Broj novooboljelih po županijama:
- Požeško-slavonska – 3
- Grad Zagreb – 3
- Brodsko-posavska – 2
Testirano je ukupno 50.340 osoba, a u zadnja 24 sata napravili smo 1603 testa.
U bolnici je 146 osoba, a na respiratoru je sedam pacijenata. Ukupan broj ozdravljenih je 1850. U zadnja 24 sata nemamo preminulih, a ukupno je od početka epidemije preminulo 94 osobe.
Krunoslav Capak komentirao je epidemiološku situaciju u zemlji:
“Ona je jako dobra, vidite da nam se broj oboljelih zadržava na jednoznamenkastoj brojci. Što se tiče broja preminulih, u odnosu na broj stanovnika, on je jedan od najnižih brojeva u Europi i u svijetu. S tom situacijom trebamo biti zadovoljni.
U odnosu na to, kako smo pustili sada ovu novu normalu, dopustili smo normalne gospodarske aktivnosti i aktivnosti naših građana – mi tu situaciju pažljivo pratimo i gledamo što nam se događa epidemiološki. Ja mogu reći da u ovom trenutku nemamo indicija da trebamo razmatrati tu situaciju u odnosu na povratak na staru. Što se tiče osam novooboljelih, njih sedam je vezano uz povratak naših radnika iz Švedske – bilo da se radi o radnicima, obiteljskim kontaktima s kojima su bili u kontaktu i vezano s ljudima koji su bili u avionu 2. svibnja kada su se oni vraćali. Svega jedan slučaj imamo u Zagrebu za koji ne znamo kako se ta osoba zarazila, ali uvjeravam vas da ćemo to vrlo skoro znati i o tomu vas izvijestiti”, kazao je Capak.
“Nema smisla staviti koprivnički Dom za starije u karantenu”
Novinare je zanimalo što se događa u koprivničkom Domu za starije, jer se tamo dogodilo više manjih proboja, što rezultira sa sve više zaraženih korisnika.
“Karantena je naziv epidemiološke mjere gdje zdrave ljude stavljamo u zatvoreni prostor i ne dozvoljavamo kontakt ni sa kim dok ne vidimo hoće li se razviti bolest ili neće. U ovom slučaju karantena ne pomaže. Mi možemo ovaj Dom staviti u karantenu, da nema ulaza i izlaza, ali u ovom slučaju to ne pomaže.
Ono što je bitno da su svi slučajevi koji su se dogodili bili odmah pokriveni od strane epidemiologa. To znači da se saznalo kako se osoba zarazila, s kime je bila u kontaktu, a svi s kojima su bili u kontaktu smješteni su u samoizolaciju. Mi u ovom trenutku mislimo da je situacija pod kontrolom, a karantena i inače u ovakvim situacijama nema smisla”, kazao je Capak.
Ministar Božinović odgovarao je na pitanje o tomu što ako trgovine na ulazu nemaju dezinficijens, ili pak ako u frizerskom salonu ne nosimo masku. Hoće li građani ili vlasnici odgovarati?
“Ravnateljstvo civilne zaštite ima inspekciju civilne zaštite. Također i policijski službenici i službenici Državnog inspektorata rade nadzor nad provođenjem mjera. Od 6. do 13. svibnja obišli smo skoro 58 tisuća poslovnih subjekata. Uočeno je oko 1.400 nepravilnosti. Mi uglavnom izdajemo mjere upozorenja i nakon toga se odgovorne osobe korigiraju u svom ponašanju.
Govorimo o velikom broju objekata koji se koriste za uslužne djelatnosti, trgovine – i kad bi netko htio nemoguće je to sve pokriti s inspekcijama. Činjenica je da mi govorimo o preporukama. U prvoj fazi su građani zapravo dobili dovoljno informacija o kakvoj se bolesti radi, kako se najbolje zaštititi, činjenica je da nam je to pomoglo da iz prve faze izađemo s minimalnom štetom i rizicima”, odgovorio je Božinović.
Hoćemo li u predizborno vrijeme gledati manje Stožera?
Novinare je zanimalo jesmo li možda prerasli potrebu za svakodnevnim konferencijama Stožera civilne zaštite:
“Mi promišljamo o svemu što radimo i modalitetima kako radimo. Ukoliko je to vaš prijedlog, mi ćemo to razmotriti”, odgovorio je Božinović.
Proboj virusa u nekim je domovima napravio veliku štetu, a neke je tek okrznuo. Novinare je zanimalo koji su faktori da se virus negdje proširi jako brzo, a kod nekih mu se brzo stane na rep:
“U cijeloj Europi je oko 60 posto, negdje i više, osoba koje su preminule iz domova za starije. Kod nas je drugačije, manje ih je. Bitno je reći da se u svim domovima gdje je došlo do proboja bila brza epidemiološka reakcija, odnosno razdvajanje pozitivnih od negativnih korisnika. Razlika ovisi o tome kakav je komorbiditet tih osoba i kakvo je njihovo opće zdravstveno stanje. Tamo gdje su nepokretni pacijenti s brojnim komorbiditetom, tamo je smrtnost veća nego u domovima gdje su pokretni korisnici s manje bolesti”, odgovorio je Capak.
