U studenom ove godine provedeno je istraživanje o navikama kupovanja božićnih poklona u sklopu kojeg se vidi porast broja potrošača koji će izdvojiti manje iznose za darove svojoj obitelji i prijateljima. S druge strane, zabilježen je i porast broja građana koji će općenito kupovati božićne poklone, ali riječ je o povećanju od jedan posto. Ipak, broj onih široke ruke koji će za poklone izdvojiti više od 130 eura, a kasnije će ići i na zimovanje je ostao gotovo nepromijenjen.
Božićni pokloni | Foto: Pexels / Tofros.com
Prošlog mjeseca je provedeno zanimljivo istraživanje u sklopu kojeg su anketirani hrvatski građani o njihovim navikama kupovanja kada su u pitanju božićni pokloni. Čak 78 posto građanki i građana će ove godine kupovati blagdanske darove svojim najmilijima. Za razliku od prošle godine, to je jedan posto potrošača više, ali su iznosi potrošeni na poklone manji.
Manja potrošačka moć
S obzirom na to da su se ove godine poprilično povisile cijene, sve je veći broj građana koji su prisiljeni trošiti manje na božićne darove. Unatoč nadanjima da se cijene neće povisiti ulaskom u eurozonu, ispostavilo se kako je to još jedno isprazno političko obećanje jer je ove godine čak šest posto više građana izdvojilo na poklone iznos do 25 eura.
Za razliku od lanjskih 19 posto, ove godine je 25 posto građana odlučilo svojoj obitelji i prijateljima priuštiti skromniji božićni poklon, prema podacima istraživanja magazina JaTrgovac.com i agencije Hendal.
Sve je manje izdašnih i luksuznih poklona
I dalje građani ne odustaju i smatraju kako će za ovo doba godine izdvojiti malo veću sumu novca. Najveći broj građana otpada na ovaj, nazovimo ga srednji sloj, njih 29 posto, u kojem će izdvojiti do 70 eura na darove.
Ako to usporedimo s prošlogodišnjim rezultatima, riječ je o padu od tri posto sveukupnog broja građana u kategoriji kupovanja poklona do 70 eura. Kao što se to moglo i očekivati, manji je i broj onih koji su izdvojili i do 130 eura po daru, njih 17 posto i time se bilježi pad od četiri posto manje potrošača nego lani.
Građani sve siromašniji, a bogati ostaju bogati
Baš kao što se i govori, posljednjih desetljeća, polako, ali sigurno nestaje srednji sloj. Sve je veći broj ljudi s manjim primanjima, dok oni s vrlo visokim čvrsto drže svoje mjesto u društvu. U prilog tome idu luksuzni božićni pokloni vrjedniji od 130 eura kojih je moglo priuštiti sedam posto građana, baš kao što je bio slučaj i prošle godine.
Analizirajući podatke istraživanja magazina JaTrgovac.com i agencije Hendal, 78 posto hrvatskih građana kupuje božićne darove ove godine, što je porast od jednog posto od Božića 2022. godine.
Građani su se izjasnili kako će ove godine potrošiti manje na božićne poklone, točnije njih 35 posto. Iz tog je vidljiv pad od četiri posto u kategoriji skromnijih božićnih poklona od 2022. godine, dok je zabilježen rast od pet posto (njih 55 posto) kada je riječ o broju građana koji planiraju potrošiti jednak iznos, baš kao i lani. Izgleda kako je inflacija, zajedno s udarima na džepove građane uzela maha jer će svaka deseta Hrvatica ili Hrvat izdvojiti približnu sumu novca na kupnju darova, dok ih je lani bilo jedan posto više, odnosno 11 posto sveukupno.
Kupnja božićnih poklona stresira sve veći broj građana
Online kupnja je očito povoljniji izbor kada je riječ o poklonima, a njome se izbjegava i čekanje u dugim redovima na blagajnama po trgovački centrima. Prema podacima spomenutog istraživanja, 54 posto građana je odlučilo kupiti barem dio božićnih poklona preko interneta pa se u tom slučaju bilježi rast od četiri posto.
Kupovina božićnih poklona i dalje predstavlja zadovoljstvo istom postotku građana kao i prošle godine. I dok njih 46 posto i dalje uživa u nabavci darova za obitelj i prijatelje, zabilježen je porast od dva posto građana kojima je potrošnja ovim povodom stresna i takvih je 16 posto ispitanika. Ima i onih neodlučnih, njih 37 posto, u kojima nabavka božićnih darova izaziva istodobno stres, ali i zadovoljstvo. U ovom konkretnom slučaju zamijećen je pad od tri posto za razliku od lani. Ovo istraživanje je provedeno u studenom na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana iznad 16 godina, dok je uzorak ispitanika uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.
