Borba protiv siromaštva: S mirovinom do 2.200 kuna živi 670 tisuća umirovljenika
Hrvatska ima 20 posto siromašnih građana, dok u riziku od siromaštva živi više od četvrtine njezinih stanovnika, 26,1 posto. Riječ je o ukupno dva milijuna građana, pri čemu su najugroženija staračka i samačka kućanstva.
Osobe koje su stare i same materijalno su najugroženije Foto: Pixabay
Brojke su neumoljive. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, od 1,14 milijuna umirovljenika prema općim propisima, njih čak 459. 137 živi s mirovinom do prosječnih 1.745 kuna. Daleko je to ispod prosjeka koji je u rujnu, nakon povećanja mirovina za 2,7 posto, iznosio 2.402 kune.
Nadalje, čak 670.499 umirovljenika, živi s mirovinom do 2.200 kuna u prosjeku. Stoga gotovo dvije trećine hrvatskih umirovljenika živi s mirovinom ispod ionako malog hrvatskog prosjeka. Također, polovina ih živi ispod linije siromaštva od svega 2.180 kuna. Obiteljske mirovine, od kojih žive pretežno udovice, ne dosežu ni do 2.000 kuna koliko u prosjeku prima takvih više od 222.000 umirovljenika.
Siromašnih 20 posto, a na rubu 26 posto
Također, mnogo je starijih osoba u teškom siromaštvu jer svoju mirovinu zbog rada na selu za dnevnice, u poljoprivredi, šumarstvu ili za šivaćom mašinom nisu zaradili. U svojoj starosti, oni su prepušteni socijalnoj pomoći.
Alarmantni su to podaci uz 17. listopada – Svjetski dan borbe protiv siromaštva. Hrvatska broji 20 posto siromašnih građana, dok u riziku od siromaštva živi više od četvrtine njezinih stanovnika, 26,1 posto. Riječ je o ukupno dva milijuna građana pri čemu su najugroženija staračka i samačka kućanstva.
Tim su se povodom oglasili Nezavisni hrvatski sindikati koji upozoravaju na sve veće društvene nejednakosti, odnosno jaz između bogatih i siromašnih, koji se na primjeru plaća, a slijedom toga i mirovina, ogleda i u Hrvatskoj. Ogleda se to i na široj slici pa tako osam najbogatijih ljudi svijeta ima imovinu jednaku najsiromašnijoj polovini svijeta. Tu polovinu čini 3,8 milijardi ljudi.
“Ni mi u Hrvatskoj nismo pošteđeni nejednakosti i siromaštva. Tako je prema privremenim podacima za 2017. godinu u Hrvatskoj bilo 19,9% siromašnih građana, a u riziku od siromaštva njih 26,1% (što su najčešće starija i samačka kućanstva). Prema službenim podacima za 2016. godinu u Hrvatskoj je u riziku od siromaštva bilo 4,9% zaposlenih, 12% samozaposlenih, 43,6% nezaposlenih, 29,3% onih koji ne rade i 21,8% umirovljenika” – kažu iz NHS-a.
Rastu mirovina pridonio bi rast plaća
Osim što se osvrću na spomenute poražavajuće statistike oko mirovina, upozoravaju i na one u vezi plaća, o kojima pak ovise mirovine.
“Prosječna plaća za srpanj iznosila je 6.206 kuna neto, a medijalna neto 5.504,00 kuna. Kako je u srpnju broj zaposlenih iznosio 1.449.119 to znači da je njih čak 724.559 imalo plaću do 5.504 kuna neto. Tek malo više od 19 posto nezaposlenih prima neki iznos naknade za nezaposlene. Godišnje iz Hrvatske na rad u inozemstvo ode dva posto građana, alarmantna je to brojka, a odlaze pretežno zbog plaća i nesigurnih oblika rada” – upozorava NHS.
Od 2003. godine naovamo u Hrvatskoj je među novosklopljenim ugovorima o radu svake godine njih 94-96 posto na određeno vrijeme ili u nekom drugom nesigurnom obliku. Tako je u Hrvatskoj 2002. godine među ukupno zaposlenima u takvim oblicima rada bilo 10 posto zaposlenih, a 2017. godine 20,6% pa je Hrvatska postala rekorderka među zemljama EU u rastu takvog oblika zapošljavanja.
Radnika na minimalcu je oko 40.000, a onih koji primaju minimalnu plaću i plaću do minimalne, jer rade u nepunom radnom vremenu, je oko 76.000.
“Hrvatskoj je za oporavak, smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti nužna nova, pravednija društvena raspodjela, a to uz ostalo znači snažno povećanje svih plaća, uključujući i minimalnu, što će doprinijeti i rastu mirovina te orijentacija na sigurne poslove veće dodane vrijednosti” – zaključili su sindikalci.
