Borba za jednakost: Muškarci imaju 400 kuna veću prosječnu mirovinu od žena
Mirovine žena niže su zbog lošijih radnih uvjeta, manjih plaća i kraćih godina staža uslijed vremena provedena kod kuće zbog rodiljnog dopusta ili njegovanja člana obitelji. Takve okolnosti ženi stvaraju rizik od siromaštva u starosti, zbog čega je u Hrvatskoj pokrenut novi projekt “Jednaka prava – jednake plaće – jednake mirovine”.
Umirovljenice su u gorem položaju od njihovih vršnjaka Foto: Pexsels
Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.405 kuna. Opće je poznato da velika većina umirovljenika ima primanja manja do toga iznosa, no pažnju valja obratiti i na razliku između muškaraca i žena. Naime, muškarci imaju čak 400 kuna veću mirovinu u prosjeku nego žene. Tako ona u prvom slučaju iznosi 2.640, a u drugom 2.228 kuna.
Ujedno, valja reći kako je i ženskih umirovljenica znatno više te ih tako ima oko 650 tisuća u odnosu na oko 480 tisuća muškaraca od ukupno 1,14 milijuna penzića prema općim propisima. Razlog manjim mirovinama nježnijeg spola leži u manjim plaćama, ali i godinama koje su provele kod kuće na rodiljnom dopustu ili iz nekih drugih razloga. Odražava se to i na godine radnog staža pa su tako žene u prosjeku radile tri godine manje nego muškarci, odnosno 29 u odnosu na 31 godinu koliko broje muški umirovljenici.
Jaz u mirovinama 20,4 posto
Što se tiče plaća, poznat je podatak da su muškarci 2015. godine zaradili 11.500 kuna više nego žene, što je visina tadašnje jedne i pol bruto plaće u Hrvatskoj. Prosječna mjesečna bruto plaća za žene 2015. godine iznosila je oko 7.500 kuna, a za muškarce 8.400 kuna pa je udio prosječne plaće žene u plaći muškarca iznosio 88,7 posto.
Navedeni podaci razlog su za poticanje promjena, zbog čega je pučka pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, predstavila u utorak u Hrvatskom saboru novi EU projekt “Jednaka prava – jednake plaće – jednake mirovine“. Projekt se provodi s ciljem dostizanja rodne ravnopravnosti i sprječavanja siromaštva u Hrvatskoj kroz uvođenje novih akcija i zakonskih standarda.
Pravobraniteljica se posebno osvrnula na jaz u mirovinama, koji je izravno povezan s postojećim jazom u plaćama, čime se nepovoljniji položaj žena i povišen rizik od njihovog siromaštva nastavlja i nakon izlaska s tržišta rada u starosti. Jaz u mirovinama muškaraca i žena u Hrvatskoj je 2014. godine iznosio 20,4 posto, a u Europskoj uniji iznosi visokih 36,6 posto.
“Razlikom u mirovinama između žena i muškaraca pogoršava se situacija žena te ih se ostavlja izloženima socijalnoj isključenosti, stalnom siromaštvu i ekonomskoj ovisnosti, posebice od strane njihovih bračnih i izvanbračnih partnera” – upozorila je Ljubičić.
Ženama prijeti siromaštvo i socijalna isključenost
Prema podacima iz Izvješća Europskog parlamenta, postotak starijih žena kojima prijete siromaštvo i socijalna isključenost 2014. godine iznosio je 20,2 posto, u usporedbi s 14,6 posto muškaraca.
“Razlike u mirovinama odražavaju i segregaciju na tržištu rada te ukazuju na veći postotak žena koje rade nepuno radno vrijeme, za nižu satnicu, uz prekide u radnom odnosu i s manjim brojem godina radnog staža zbog neplaćenog rada koji obavljaju kao majke i njegovateljice u svojim obiteljima. Očito je kako je razlika u mirovinama povezana s brojem podignute djece tijekom života te da je ta razlika u mirovini muškaraca i žena u slučaju udanih žena i majki mnogo veća od one neudanih žena koje nemaju djecu” – zaključila je pravobraniteljica Višnja Ljubičić.
Projektom vrijednim gotovo pola milijuna eura, koji se provodi od 1. listopada ove do 30. rujna 2020. godine, žele se osigurati standardi, mjere i akcije koji će pridonijeti podizanju svijesti o problemu jaza u plaćama i mirovinama između muškaraca i žena s ciljem smanjivanja rizika siromaštva za žene. Ciljana skupina su predstavnici vlasti, javnih i privatnih kompanija, sindikata te učenici srednjih škola na nacionalnoj i lokalnoj razini.
