Bloger objasnio njemačke mirovine: Evo kako do mirovine od tisuću eura
Bloger Ante radi u Njemačkoj, a usporedno vodi i vrlo zanimljiv blog s informacijama iz prve ruke. Nakon 3-4 godine snalaženja i borbe kroz njemačka poslovna, administrativna i životna bojišta odlučio je podijeliti sve što je naučio o njihovom mirovinskom sustavu.
Foto: Pixabay
Bloger Ante stoji iza “Bloga za snalaženje u Njemačkoj” na adresi derneuesvabo.de.
U nedavnoj objavi detaljno je i s praktičnim primjerima opisao kako funkcionira njihov mirovinski sustav. Mnogo umirovljenika je barem dio staža ostvarilo upravo u “gastarbajterskoj” Njemačkoj, a sve veći broj iseljavanja sugerira da će i dosta budućih umirovljenika dio svoje mirovine vući iz Njemačke.
Iako je dob za starosnu mirovinu u Njemačkoj 67 godina, Ante osobno ne planira raditi toliko. Ali već sada planira organizirati svoje financije kako bi imao nekakav opipljiv plan za lagodan život u starosti. Preduvjet za ostvarivanje prava na mirovinu u Njemačko je 5 godina uplaćivanja u mirovinsko osiguranje i 63 godine starosti.
Jednako kao i kod nas, radnici ne uplaćuju sebi za mirovinu, nego taj novac odlazi onima koji su već sada u mirovini (sustav međugeneracijske solidarnosti, iliti I. stup). Njegovu buduću mirovinu uplaćivat će oni koji tada budu radili.
Sam iznos mirovine ovisit će o 4 kriterija:
1. Entgeldpunkte – bodovi od zarade
Bodovi na osnovu zarade dodjeljuju se radniku na osnovu njegove godišnje plaće. Ako je zaradio točno onoliko koliko iznosi prosječna plaća, za tu godinu zaradio je 1 bod (1 Entgeldpunk). Ako su primanja veća, zaradio je više od jednog boda, a ako su manja – manje od jednog boda.
“Npr. ove godine ste zaradili 63.000 Eura. Njemački prosjek u toj godini je bio 34.857 Eura. Za tu godinu dobit ćete 1,81 Entgeldpunk”, piše Ante.
2. Zugangsfaktor – faktor odbitka, poznat kao i penalizacija
Za svaki mjesec koji ranije odete u mirovinu odbija vam se 0,3 Zugangsfaktora. Ako u mirovinu odlazite sa 67 godina starosti, ostvarit ćete 100% Zugangsfaktora i nećete imati umanjenu mirovinu.
3. Rentenartfaktor – vrsta mirovine
Ante objašnjava kako je to “tip” mirovine. Za starosnu mirovinu on iznosi 1,0, međutim za mirovinu udovca ili udovice on iznosi 0,55 bodova.
4. Aktueller Rentenwert
U Hrvatskoj se zove AVM (aktualna vrijednost mirovine), a u Njemačkoj on predstavlja trenutačnu vrijednost jednog Entgeldpunkta. U zapadnoj Njemačkoj on iznosi 32,03 Eura, dok je u istočnoj 30,69 Eura.
“Da bi izračunali Vašu buduću mirovinu morate znati koliko Entgeldpunkt-a imate (možete sami izračunati), kada planirate u mirovinu (za svaki mjesec prije 67. rođendana oduzmite 0,3%) i kolika je vrijednost Vaših Entgeldpunkt-a (živite li u zapadnoj ili istočnoj regiji)”, piše Ante.
Kada se četiri kriterija slože u formulu, dobijete ovakav izračun:
Mirovina = Iznos Entgeldpunkt-a x Zugangsfaktor x Rentenartfaktor x aktueller Rentenwert.
Primjer:
“Npr. ja sam Ivan, već 30 godina radim u Njemačkoj i idem u mirovinu 1 godinu prije vremena (u 66. godini, zbog toga mi je Zugangsfaktor smanjen za 3,6% od ukupnih 1,0). Za vrijeme svoga radnog vijeka sam skupio 34,12 Entgeldpunkt-a, svaki bod sada vrijedi 32,03 Euro.
Ivanova mirovina = 34,12 x 0,964 x 1 x 32,03
Ivanova mirovina = 1053,52 Eura
Kad Ivan umre, njegova supruga će nastaviti primati mirovinu, ali po Rentenartfaktoru 0,55, znači:
Mirovina Ivanove udovice = 34,12 x 0,964 x 0,55 x 32,03
Mirovina Ivanove udovice = 579,43 Eura”, objašnjava Ante.
Demografske mjere za majke
Tu je i demografska mjera za majke, koje u prosjeku zbog obiteljskih obaveza imaju madnje radnog staža i samim time manje mirovine. Zakon je stupio na snagu 2014. godine i funkiconira ovako:
Majke za djecu rođenu prije 1992. godine dobiju 2 Entgeldpunkta (dakle kao da su zaradile dvije prosječne plaće), a za djecu rođenu nakon 1992. pravo na 3 Entgeldpunkta po rođenom djetetu.
Mirovine bi “trebale” biti 1.370 Eura, ali su manje
Nijemci smatraju da bi svaki umirovljenik trebao imati barem 45% prosječne bruto plaće, koja danas iznosi 1.370 Eura. Taj iznos bi im bio dovoljan za dostojanstven život.
Međutim, prosječna mirovina u 2017. godini u istočnim pokrajinama bila je 1.171 Eura za muškarce i 894 Eura za žene. Na zapadu je još gore – 1.078 za muškarce i 606 Eura za žene.
Vizija od 1.370 Eura mirovine zasnovana je na ideji da će ama baš svatko u mirovinski sustav uplaćivati 45 godina. Dulje školovanje, kasniji ulazak u svijet rada i periodi nezaposlenosti pobrinuli su se da to ipak ne može biti realističan slučaj za većinu građana. Paradoksalno, mirovine u istočnoj Njemačkoj, “siromašnijoj polovini Njemačke”, veće su jer ljudi ranije ulaze u svijet rada i dulje uplaćuju doprinose.
Nijemci su svjesni da se ne mogu osloniti isključivo na državnu mirovinu i već tijekom radnog vijeka osiguravaju dodatna primanja jednom kada odu u mirovinu. Starosna mirovina u prosjeku čini tek 63% primanja u mirovini, piše Ante.
Inflacija “grize” vrijednost vaše buduće mirovine
Mnogi bi danas potpisali 1.000 Eura mirovine jednom kada za nju budu spremni. Ali tisuću Eura danas i tisuću Eura za 50 godina ne vrijede jednako:
“Inflacija je klučna riječ.
Sa 100 njemačkih maraka sam tada bio beg a danas sa 100 Eura ne možeš ništa kupiti. 1000 Eura mirovine sada zvuči super. S tim novcem mogu u BiH danas dobro živjeti, ali hoću li moći i za 20 ili 30 godina? Koliko ću tada moći kupiti za tih mojih 1000 Eura?
Cijene svega rastu, moj novac svaki dan vrijedi sve manje.
2000. godine sam imao 1000 Eura i mogao sam kupiti X stvari.
Danas, 2019. za isti X broj stvari trebam 1318 Eura. U ovih 19 godina mojakupovna moć je pala za 24% zbog porasta cijena svega (inflacije)”, piše Ante.
Ako hoćete u mirovinu ranije, izvolite “nadopuniti” mirovinski fond
Dokup mirovine u Njemačkoj funkcionira na dobrovoljnoj bazi. Morate biti stariji od 50 godina, a iznos koji je potreban možete saznati kod svog osiguranja:
“Ivan bi 2 godine ranije u mirovinu. Mirovina koju očekuje je 1200 Eura, ali zbog ranijeg odlaska odbiti će mu se 7,2%, tj. 86 Eura mjesečno. Da bi to spriječio, za te dvije godine morao bi dobrovoljno uplatiti 20.500 Eura”, objašnjava Ante.
A drugi načini za povećavanje primanja u starosti su dobro poznati: štednja, osiguranje i investicije. To je u Hrvatskoj s prosječnom plaćom gotovo nemoguća misija, jer na kraju mjeseca nakon svih troškovima ne ostane dovoljno za navedene stvari.
Međutim, Nijemci imaju još “jednu mirovinu” u rukavu. Zove se Betriebliche Rente – a radi se o mirovini koju ostvaruju kroz poslodavca.
“Mnoge firme, za vrije radnoga vijeka zaposlenika, uplaćuju u privatna mirovinska osiguranja i slične mehanizme koje rezultiraju dodatnom mirovinom u starosti. Tu postoje mnoge varijante, a poslodavcima to korist iz poreznih ralzoga kao i poticajna mjera za zaposlenike”, objašnjava Ante.
Takva mirovina na kraju radnog vijeka čini dodatnih 15 % primanja od ukupnih prihoda umirovljenika jednom kad se umirove. Nešto slično kao uplate u III. mirovinski stup.
