Blagdanska košarica od 98 do čak 417 eura, većina umirovljenika ne može toliko potrošiti
Blagdanska potrošačka košarica ove će godine za dane Božića i Nove godine iznositi od 98 eura za najskromniju varijantu do čak 417 eura za tradicionalnu. Većina umirovljenika jedva će moći napuniti i najskromniju košaricu s uglavnom zamjenskim i povoljnijim artiklima, s obzirom na prosječnu mirovinu od svega 449 eura. Umjestio bakalara jest ćemo srdele, a sarma će u najboljem slučaju zamijeniti tradicionalni odojak i janjetinu.
Blagdanska košarica ove će godine koštati od ‘skromnih’ 98 eura pa sve do ‘bogatih’ 417 eura. Nezavisni hrvatski sindikati izračunali su sastav i iznos tri potrošačke košarice tročlane obitelji za Božić i Novu godinu. U njima se nalaze namirnice za pripremu tradicionalne blagdanske prehrane u najvećem dijelu Hrvatske. Košarice se ne razlikuju samo po sadržaju, već i po normativima jela i pića koji se smanjuju od bogate prema skromnoj košarici.
Tradicionalna košarica skoro kao prosječna mirovina
Tako će tradicionalna blagdanska potrošačka košarica za 2023. godinu iznositi 417,91 eura. Ista ta košarca lani je koštala 345,41 eura (21 posto manje). Srednja košarica iznosi 176,44 eura, dok je lani bila 153,04 eura (15 posto manje). Najskromija košarica košta 98,22 eura, dok je lani bila osam eura jeftinija (9 posto manje).
Brojni umirovljenici neće si moći priuštiti ni najpovoljniju opciju blagdanskog stola. Naime, prosječna mirovina svih umirovljenih građana prema općim propisima u studenom je iznosila 449 eura, što je skoro pa jednako iznosu tradicionalne blagdanske košarice. Jasno je stoga da većina umirovljenika ne može za blagdane potrošiti iznos mjesečne mirovine.
Za većinu umirovljenika prevelik je i iznos skromnije košarice od 176,44 eura, koja čini čak 40 posto prosječne mirovine. Ostaje tek košarica od 98 eura za jelo, piće i kolače, no i to je previše, posebice ako uzmemo u obzir da gotovo svaki treći umirovljenik preživljava s prosječnom najnižom mirovinom od 317 eura koliko dobiva 308.525 korisnika, o čemu smo pisali ovdje. Ipak, većina umirovljeničkih kućanstava su dvočlana i jednočlana pa se time i iznos košarice smanjuje.
Ustupak na račun kvalitetnije i zdravije prehrane
– Nažalost, neka tradicionalna jela, kao što je bakalar za Badnjak te purica, odojak ili janjetina za Božić i Novu Godinu, iziskuju povećane troškove zbog visokih cijena i većina hrvatskih građana ne može si ih priuštiti. Stoga je blagdanska košarica podijeljena na tri kategorije, onu obilniju i u skladu s tradicijom, onu nešto skromniju, u kojoj su sadržane zamjenske, jeftinije namirnice koje barem djelomice mogu istovremeno zadovoljiti i tradiciju i prehrambene potrebe za promatrane blagdanske dane te onu najjeftiniju, pojašnjavaju iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Za sve tri košarice korišteni su standardni recepti kako bi se što točnije odredila potrebna količina namirnica za tročlanu obitelj, uz pretpostavku će se većina jela konzumirati za ručak i večeru, dok su normativi za Božić određeni pod pretpostavkom kako će hrana koja ostane biti dovoljna i za blagdan sv. Stjepana. Ni tradicionalna, ni srednja, ni skromna košarica ne obuhvaćaju troškove darova, božićnog drvca, ukrasa i slično, što se uobičajeno kupuje za blagdane, kao ni troškove putovanja na razna odredišta, plaćene novogodišnje dočeke i slavlja.
Cijene proizvoda Nezavisni hrvatski sindikati bilježili su u trgovačkim lancima i na tržnicama na raznim lokacijama, pri čemu se gledala najčešća cijena ili aritmetička sredina, ako su razlike bile velike. Iz Sindikata poručuju da su uočili veće razlike u cijenama na tržnicama, posebice kod svježeg mesa, suhomesnatih proizvoda, voća i povrća. Slične, ali nešto manje razlike primjetne su i u trgovačkim lancima gdje se sve više pojavljuju bio proizvodi koji su značajno skuplji. Građani će ove godine, kažu, zbog velikog rasta cijena morati još više obilaziti razne trgovine kako bi prošli što povoljnije, pri čemu će raditi ustupke nauštrb kvalitete i zdrave prehrane.
Jeftinije zamjene za bakalar, odojak i kremaste kolače
Skupi bakalar, zubatac i škarpinu većina građana zamijenit će oslićem, ali i još jeftinijom ribom poput srdela, šaruna i manjih trlja. Kod pripreme fiš paprikaša, skluplju štuku i soma zamijenit će šaran, babuška i riblje glave uz pokoju sitnu ribicu, dok će puricu zamijeniti pile, kokoš ili neko drugo jeftinije meso. Za Silvestrovo i Novu godinu, umjesto odojka, pršuta, kulena i šunke, građani će konzumirati svinjsku lopaticu, koja zbog afričke svinjske kuge više i nije toliko jeftina te jeftinije nareske i salame. Za juhu će se koristiti manje kvalitetni dijelovi junetine ili, umjesto svega, samo sarma od jeftinijeg i manje kvalitetnog mljevenog mesa s malo više riže.
Što se tiče slastica, na stolovima će se za Božić također naći tradicionalni kolači, kao što su makovnjača i orahnjača ili neki drugi tradicionalni kolači, samo s manje nadjeva i u manjoj količini, dok će svečaniji kolači, koji su i skuplji, kao što je primjerice neki kolač bogat bademima, orasima ili drugim finim nadjevima ili čak mađarica i slični, biti izostavljeni, a i novogodišnji će kolač biti nešto skromnijeg sadržaja, možda tek od biskvitnog ili nekog drugog tijesta, nadjeven nešto jeftinijim mljevenim rogačem ili, još jeftinije, marmeladom, pojašnjavaju iz Sindikata.
– S obzirom na stalni rast cijena, posebice kod prehrambenih proizvoda, nadolazeći blagdani predstavljaju dodatni pritisak na kućne proračune građana. Naime, sve manji broj građana može si priuštiti tradicionalne blagdanske obroke uslijed navedenih ekonomskih pritisaka, poruka je Nezavisnih hrvatskih sindikata.