Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, sredinom 2015. godine u Hrvatskoj je živjelo čak 1.400.812 ljudi starijih od 55 godina. Temperature opasno prijete da će prevaliti 30°C, a vrhunac turističke sezone očekuje se u naredna tri mjeseca. Zanimalo nas je sljedeće – idu li stariji domaći turisti na Jadran?
Foto: Ilustracija | Pixabay
Sezona je počela, a sljedeća tri ljetna mjeseca bi trebala biti na vrhuncu. Potaknuti objavom Hrvatske turističke zajednice u kojoj su se pohvalili kako je u svibnju zabilježeno čak 30% više gostiju nego lani, zanimalo nas je kako domaći stariji turisti kotiraju u sezoni.
Upitali smo Hrvatsku turističku zajednicu koliki je udio populacije 55+ zabilježen u prvom dijelu sezone te koliki je udio stranih, a koji domaćih starijih turista.
Brojke na prvu izgledaju odlično
Što se tiče populacije 55+, i među njima je zabilježen značajan rast u odnosu na prošlu sezonu.
“U dosadašnjem dijelu godine (siječanj-svibanj) u starosnom segmentu 55+ realizirano je 3,77 milijuna turističkih noćenja te 1,14 milijuna turističkih dolazaka. U usporedbi s istim razdobljem 2017. godine, broj noćenja za dobnu skupinu 55+ porastao je za 14,4%, dok su dolasci porasli za 15,6%”, rekli su nam iz Hrvatske turističke zajednice.
Tek kada vidimo omjer između stranih i domaćih turista u populaciji 55+, dolazimo do prave slike. Očekivali smo kako će strani turisti dominirati u omjeru, ali ne baš ovoliko.
“Domaći gosti segmenta 55+ u ovoj su godini ostvarili približno 9% dolazaka i noćenja u predmetnoj dobnoj skupini, dok ostatak prometa čine stranci. U krugu stranih tržišta dominiraju Nijemci, a potom slijede turisti iz Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Slovenije i Italije”, kažu iz HTZ-a.
Samo 7,3% ukupnog stanovništva u dobi 55+ u ovoj godini otišlo na more
Ako je u periodu siječanj-svibanj ostvareno 1,14 milijuna turističkih dolazaka, a samo 9% od toga su domaći turisti, dolazimo do brojke od 102.600 domaćih 55+ turista.
Budući da u Hrvatskoj živi oko 1,4 milijuna u dobnoj skupini 55+, ovi rezultati znače da je samo 7,3% ukupnog stanovništva u dobi 55+ u ovoj godini otišlo na more.
Uznemiruju i nedavne vijesti o zabrani jednodnevnih posjeta u Crikvenicu, kao i izjava predsjednika Gradskog vijeća Novog Vinodolskog Nevena Pavelića, koji je javno konstatirao “da ima divnih ljudi među jednodnevnim izletnicima, no da se Novi marinama i obnovljenim hotelima diže na razinu četiri zvjezdice i da teško može funkcionirati kao destinacija s četiri zvjezdice uz jednodnevne izlete.”
Ispada da su domaći stariji turisti neželjeni gosti jer oni nikome neće napuniti džep. Najveći broj jednodnevnih turista su, u pravilu, hrvatski umirovljenici, koji na turističke destinacije dolaze u povoljnim aranžmanima od 80 do 120 kuna, jer im je jedino to financijski prihvatljivo. Sada im prijete da će ostati i bez toga.
Nije svakome odlazak na more ista stvar
Posjetiti našu predivnu obalu uvijek je bio luksuz, ali taj luksuz je sve manje dostupan domaćem stanovništvu. Odlazak na more postaje financijski teret koji si sve više ljudi, pogotovo starijih, s manjim primanjima, ne mogu priuštiti.
Na to utječe više vanjskih faktora, poput cestarina, cijena goriva itd. I taman imamo situaciju gdje su prije sezone cijene goriva porasle na preko 10 kuna, a cestarina se diže za 10% kako bi i oni nešto unovčili u sezoni.
Još jedan faktor je udaljenost između polazišne točke i krajnje destinacije. Slavonija je u zadnjih trideset godina opustošena, a oni u startu moraju platiti više da bi uopće došli do mora. Na stranu što bi još tamo trebali ostaviti još nekoliko tisuća kuna.
Tako će polaznik iz Osijeka do Splita platiti nešto više od 300 kuna cestarina, preko 500 kuna goriva, a vozit će se oko osam sati, ako bude imao sreće.
Polaznik iz Zagreba će platiti oko 180 kuna cestarine, a potrošit će oko 300 kuna na gorivo. Put će mu trajati nešto više od četiri sata.
Polaznik iz Gospića će do Splita platiti oko 95 kuna cestarine, a potrošit će oko 150 kuna na gorivo. U Splitu je za nešto više od dva sata.
Shvaćate o čemu govorimo. Nisu to mali iznosi.
Brojke se još uvijek stignu popraviti
Kako bi imali s čime usporediti, provjerili smo kako izgledaju brojke u dobnoj skupini do 55 godina. U Hrvatskoj trenutačno živi oko 2.800.000 mlađih od 55, a već ih je oko 580.000 ljetovalo. To je 20,7%, gotovo tri puta više nego populacija 55+. Uz to, domaći turisti do 55 godina drže puno veći udio u omjeru sa stranim turistima. Njih je čak 30,5%, puno više nego kod 55+, gdje je udio 9%.
Prerano je za procijeniti, ali prvotne brojke ne obećavaju mnogo. Većina Hrvata ljetuje u srpnju i kolovozu, tako da bi i ovih mršavih 7,3% domaćih 55+ turista moglo prerasti u neku veću brojku. Svakako će biti interesantno pogledati brojke u rujnu kako bi rezimirali sezonu za starije turiste.
Foto: mirovina.hr
