Bježe li ljudi u mirovinu zbog pandemije? Novih umirovljenika sve više!
Umirovljenika je ukupno sve manje, ali onih novih sve je više. Kako je to moguće? Mogli bismo pomisliti da ljudi bježe u mirovinu zbog pandemije, jer boravak kod kuće u mirovini ipak pruža veću zaštitu nego svakodnevni odlazak na posao. No, umirovljenike nije strah, već ih u mirovinu tjera jedan puno gori razlog, a koji je i te kako povezan s pandemijom!
Foto: Pexels
Gotovo 43 tisuće građana otišlo je u mirovinu u prvih deset mjeseci ove godine, a skoro svaka četvrta je ona obiteljska. Više od polovine njih su starosne mirovine. Novi umirovljenici rade u prosjeku dvije godine dulje, ali mirovine su im, ukupno gledajući, svega 30 kuna veće.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, koji je ovih dana objavio podatke za listopad, u broj novih korisnika ne ubraja one koji su već otišli u mirovinu, ali do konačnog rješenja još uvijek dobivaju predujam pa je realna brojka još veća.
Čak 1.700 više novih umirovljenika nego lani!
Mjesec dana ranije, u rujnu, imali smo 38.176 novih korisnika, odnosno četiri i pol tisuća manje. Ako podatke usporedimo s lanjskim listopadom, broj novih umirovljenika bio je puno manji nego sada. Naime, sada ih je 42.832, dok ih je lani u isto vrijeme bilo 41.138, dakle čak 1.694 manje!
Povećanje u odnosu na prošlu godinu vidimo kod broja obiteljskih mirovina kojih ove godine dosad imamo 10.095, a tada u isto vrijeme ih je bilo čak 1.866 manje, što odgovora razlici povećanog broja novih umirovljenika.
Takva pojava može se pripisati povećanoj smrtnosti u pandemiji. Ove godine već je više od 45 tisuća umirovljenika umrlo, a dio njihovih mirovina naslijedili su njihovi supružnici koji dotad nisu imali mirovinu ili su preuzeli mirovinu pokojnoga supružnika kao povoljniju opciju, pri čemu ih HZMO računa kao nove korisnike, odnosno kao da su se umirovili po prvi put.
Obiteljskih mirovina sve više, a umirovljenika sve manje
Vidimo to i iz podatka da je broj starosnih mirovina, unatoč povećanom broju korisnika ove godine, isti kao i lani, dakle njih oko 24.600. Među njima je oko pet tisuća onih za dugogodišnje osiguranike s više od 41 godinu staža.
Dakle, imamo oko 1.700 novih umirovljenika više nego lani u isto vrijeme, a s druge strane čak 6 i pol tisuća više umrlih korisnika. Isto tako, lani u listopadu imali smo 1.150,520 umirovljenika, a sada ih je 1.143,766, što je veliki gubitak od čak 6.754 korisnika mirovina! Taj se broj poklapa s brojem umrlih, premda smrt nije jedini razlog gubitka korisnika, nego to mogu biti i zaposlenje, gubitak prava na obiteljsku mirovinu kog mladih ili prelazak iz jedne vrste mirovine u drugu.
Pandemija nije otjerala ljude u prijevremenu mirovinu, jer je ove godine tu opciju izabralo 6.225 građana, par stotina manje nego lani. Dobar je to pokazatelj kako se, unatoč blažoj penalizaciji, sve manje njih odlučuje na tu opciju zbog veće mirovine i bonifikacije koja dolazi duljim radom.
Kada je riječ o iznosu prosječne mirovine, ona novim korisnicima u 2021. donosi u prosjeku 2.675 kuna, odnosno preko 3.000 kuna kada na stranu stavimo one koje isplaćujemo u inozemstvo. No, dvije godine rada donose slabu prednost u odnosu na svih 1,14 milijuna umirovljenika s prosječnom mirovinom od 2.645 kuna, odnosno gotovo 3.000 kuna bez primanja isplaćenih prema međunarodnim ugovorima.
