Bitka za veći cenzus dovela do sukoba na umirovljeničkoj sceni: “Pokvareno i manipulativno!”
Veći prihodovni cenzus za besplatno dopunsko osiguranje trebali bi pozdraviti svi umirovljenici, pogotovo oni s niskim mirovinama te naravno oni koji su zbog usklađivanja mirovina izgubili pravo na besplatno dopunsko osiguranje. U isto vrijeme se za veći cenzus bore Sindikat umirovljenika Hrvatske i Hrvatska stranka umirovljenika.
Foto: HSU i SUH ponovno na suprotnim stranama | Youtube screenshot
Što je bilo prvo, kokoš ili jaje? U tom smjeru se otprilike vodi najnovija prepirka između Sindikata umirovljenika Hrvatske i Hrvatske stranke umirovljenika, koji u proteklom razdoblju za umirovljenike žele izboriti veći prihodovni cenzus za besplatno dopunsko osiguranje.
Priča oko cenzusa proteže se posljednjih nešto više od godinu dana, iako cenzus nije mijenjan posljednjih 15 godina. Problem je na vidjelo izašao lani kod povećanja mirovina za svega nekoliko desetaka kuna zbog usklađivanja mirovina. Brojni umirovljenici ostali su bez besplatne police od 70 kuna mjesečno te se tako našli u gubitku.
Borba se posljednjih godinu dana odvijala na dva fronta, u Sindikatu umirovljenika te putem Hreljinih apela u Saboru.
Što želi HSU, a što je SUH već izborio?
Krenimo od najnovijih događaja.
HSU je jučer ušao u novu kampanju oko cenzusa – tvrde da su iscrpili sve parlamentarne mehanizme (saborsku prijedlozi su im odbijeni, op.a.) te kreću u prikupljanje potpisa umirovljenika diljem Hrvatske kako bi cenzus za samca s trenutačnih 1.939 kuna bio povećan na 2.340 kuna. Isto tako, cenzus za člana kućanstva bi s trenutačnih 1.516 kuna bio povećan na 1.830 kuna. Takav cenzus bi se dodatno svake godine 1. siječnja usklađivao, odnosno rastao.
To je povećanje od 20.68 posto za samce i 20.71 posto za člana kućanstva.
Na drugoj strani imamo Sindikat umirovljenika Hrvatske koji je zajedno s Maticom umirovljenika Hrvatske pred Vladom održao tri mini prosvjeda u kojem su također tražili veći cenzus. Nakon trećeg prosvjeda pred Vladom, došli su do kompromisnog rješenja i dogovora s resornim ministrima. Novi cenzus za samca bi trebao porasti s 1.939 kuna na 2.000 kuna, a on bi se također usklađivao s usklađivanjem mirovina i rastao od sljedeće godine.
To je povećanje od 3.14 posto, a slično povećanje bi se dogodilo i sa cenzusom za člana kućanstva. I u njihovom prijedlogu stoji da bi se cenzus od iduće godine usklađivao, odnosno rastao. Taj iznos od 61 kunu povećanja samo je kompromisni dogovor, jer je SUH tražio da se novi cenzus utvrđuje prema liniji siromaštva koju jednom godišnje objavljuje Državni zavod za statistiku, a koji danas iznosi 2.485 kuna. No, dogovorili su 2.000 kuna plus usklađivanje.
HSU je pitanje cenzusa uputio u hitnu saborsku proceduru još u svibnju 2019. godine i susreli su se s negativnim mišljenjem Vlade – pogotovo kada je ministar zdravstva to pitanje nazvao populizmom i ismijao Hreljin prijedlog. No, i Sindikat umirovljenika ovo pitanje je potezao mnogo puta proteklih godina.
Burna reakcija Sindikata umirovljenika
Sindikat umirovljenika Hrvatske jučer je burno reagirao na vijest o HSU-ovoj kampanji:
“Ljudi moji što je ovo? Sindikat i Matica umirovljenika su uspjeli mini prosvjedima pred Vladom i pregovorima s ministrima ishoditi povećanje cenzusa za dopunsko osiguranje od iduće godine, no sada kad je sve gotovo “oporbeni” Hrelja pokušava pokvareno i manipulativno prikazati to kao svoj uspjeh, pa hitno kreće u potpisivanje peticije za veći cenzus te, što je najparadoksalnije, javno poziva upravo Sindikat i Maticu da ga podrže!”, napisali su na svojoj tematskoj Facebook stranici.
Petrović: “Nije svađa, ali nas je HSU šokirao”
Upitali smo predsjednicu Sindikata umirovljenika Jasnu A. Petrović što misli o ovoj situaciji, a ona nam je pojasnila da se ne radi o svađi:
“Nije svađa, nego je šok. Hrelja prolazio pored nas kada smo prosvjedovali, znao je jako dobro da mi to radimo i javnost je bila informirana da to radimo. Mi smo to dogovorili, to je gotovo. Ne bi prestali prosvjedovati da nije bilo pomaka. Hrelja to dobro zna, a on ide organizirati i potpisivati peticije za nešto što je utvrđeno.
Mi i dalje ostajemo pri zahtjevu da se cenzus pomiče prema liniji siromaštva. Ali ako je uvjet da se sada može podići samo toliko, mi smo na to pristali. Bolje je spasiti između 10 i 12 tisuća umirovljenika nego nijednog”, kazala nam je Petrović.
Predsjednica SUH-a dodaje kako će čak i podržati Hreljinu peticiju, ali da ona u ovom trenutku nije politički mudra.
“Mi podržavamo peticiju u startu, ali ona nije politički mudra. Ona je izgubila smisao jer se već sada ishodio jedan rezultat! Može se reći da je naš rezultat premali. Je, premali je. S tim se svi slažemo. Slažemo se i da je ovo što Hrelja traži premalo, jer je to također ispod linije siromaštva”, smatra Jasna Petrović.
HSU-u predlaže da energiju troši na nešto drugo, poput obiteljskih mirovina, te da će na tom području imati podršku Sindikata umirovljenika:
“Ako oni hoće ići s obiteljskom mirovinom na peticiju i ako žele da pronađemo zajednički jezik na tom konkretnom pitanju, ma odmah idemo zajednički u peticiju s njima. To je logika stvari, mi smo za”, kazala nam je Jasna Petrović.
Hrelja: “Nismo ni pomislili da će se za tako malen iznos nagoditi s Vladom”
Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja kaže da je svjestan prosvjeda Sindikata umirovljenika pred Vladom, tvrdi da su im bili spremni pomoći da su se kojim slučajem prosvjedi nastavili, ali da nije postojao minimum razumijevanja.
“Nismo ni pomislili da će se za tako malen iznos nagoditi s Vladom. Naš prijedlog zakona je u proceduri točno šest mjeseci, cifre su bile poznate svima i mi smo im slali sve materijale. Mi smo to predložili na jedan jedini mogući način na koji se donose zakoni u Saboru. Mi smo prijedlogu tražili 20 posto veći cenzus , a oni su pristali na 61 kunu. I to nakon 15 godina u kojima se cenzus nije mijenjao da se pristaje na tako malo, nije mi jasno zašto”, kazao je Hrelja.
Ipak, u HSU-u ne smatraju da će ove razmirice igrati preveliku ulogu u daljnjim odnosima, odnosno spreman je sjesti sa svim umirovljeničkim udrugama i dogovarati daljnje korake.
“Ja ću drage volje sjesti s njima, razgovarati i dogovarati. Međutim, ne može se otvarati fronta od deset umirovljeničkih prioriteta i ići tako široko. Probleme trebamo rješavati jedan po jedan. Nitko ne kaže da se u budućnosti nećemo dogovoriti i oko cenzusa, i oko obiteljskih mirovina i oko ugradnje liftova u zgrade, ali to se mora ići jedan po jedan. Tako smo radili u 2000-ih i postizali smo dobre rezultate”, zaključio je Hrelja.
