Bitka za mirovinsku reformu: Sindikat umirovljenika sprema akciju za saborske zastupnike
Sindikat umirovljenika Hrvatske uoči drugog čitanja paketa mirovinskih zakona u Hrvatskom saboru dijelit će letke sa svojim zahtjevima saborskim zastupnicima, upozoravajući na katastrofalne razmjere siromaštva sadašnjih umirovljenika i ignoriranje njihovih zahtjeva.
Jasna A. Petrović
foto: Tea Ovničević|mirovina.hr
“Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je kategorički odbilo gotovo sve prijedloge umirovljeničkih udruga, dok je istodobno prihvatilo većinu prijedloga obveznih mirovinskih fondova i financijske industrije” – poručuju iz SUH-a.
Upozoravaju da je svaki treći umirovljenik u zoni siromaštva, točnije njih 32,7 posto. Čak 98,2 posto ih prima mirovine niže od prosječne plaće, a 52 posto mirovina je ispod hrvatske linije siromaštva od 2.321 kune. Kopanje po kontejnerima i kantama za smeće te skupljanje ostataka hrane po tržnicama postalo je, kažu, ‘sramotni nacionalni sport kojeg ministri i drugi političari ne vide kroz zatamnjena stakla svojih službenih automobila’.
Predsjednica Sindikata umirovljenika, Jasna A. Petrović podsjeća na prijedloge koje su opetovano iznosili, ali nisu naišli na razumijevanje vlasti.
Kozmetičke izmjene koje neće riješiti siromaštvo starijih
Prvo, to je vrlo bitna promjena modela indeksacije mirovina na način da se usklađuju sa stopostotnim povoljnijim indeksom rasta plaća ili cijena.
“Umjesto toga, prihvatili su kozmetičku promjenu načina izračuna kojim se neće postaviti nikakva brana siromaštvu, iako su znali da to nije u skladu s predizbornim obećanjem aktualne Vlade o rastu mirovina prema 50% prosječne plaće, kao i u skladu sa sadašnjom gospodarskom i financijskom situacijom u državi. U zadnjih osam godina bruto plaće su porasle više od 12 posto, potrošačke cijene 6,5 posto, a mirovine samo 8 posto pa je indeks plaće prema mirovinama čak 148! Taj disparitet posebno je izražen u 2017. godini kad plaće porasle 5,3 posto, a mirovine tek 2,75 posto. Prosječna mirovina iznosi 2.405 kuna, ali skoro 174.000 umirovljenika prima mirovine niže od 1.000 kuna, dok čak 23 posto svih umirovljenika primaju tzv. najniže mirovine. Odbili su novi model usklađivanja s obrazloženjem da bi to već u 2019. godini koštalo dodatnih 337 milijuna kuna!” – upozorava Jasna A. Petrović.
Niti prijedlog za povratak s najnižih na minimalne mirovine, koje su ukinute od 1. siječnja 1999. godine, nije prihvaćen. Tražili su da minimalna zajamčena mirovina iznosi 45% minimalne bruto plaće, odnosno 1.548 kuna za 15 godina radnog staža, a na to bi se dodavao iznos jedne aktualne vrijednosti mirovine (65,6 kuna) za svaku daljnju godinu. Tako nitko sa 40 godina radnog staža ne bi mogao imati mirovinu nižu od 3.188 kuna.
“Nažalost, Ministarstvo nije prihvatilo uvesti tu osnovnu mjeru protiv siromaštva kakva se predlaže i Europskim socijalnim stupom i međunarodnim konvencijama, jer su im vlastiti stariji građani preskupi. No, to je i stajalište jedine umirovljeničke stranke koja ima zastupnika u Saboru. Ministarstvo je predložilo da najniža mirovina poraste za 3,13 posto od 1.7.2019., držeći da će tih prosječno 49 kuna više spasiti hrvatske umirovljenike od presude na bijedu” – kazuje predsjednica Sindikata umirovljenika.
Selektivne mjere umjesto novih rješenja
Odbijen je i nužan novi model obiteljske mirovine. Prema njemu, u slučaju smrti partnera svatko bi zadržao svoju mirovinu, a uz nju imao pravo, ovisno o prihodovnom cenzusu, i na 20 do 50 posto partnerove mirovine. S obzirom da je od ukupnog broja obiteljskih umirovljenika čak 94 posto žena, one su najizloženije rastućem siromaštvu, ukoliko se ne uvede ovakav model obiteljske mirovine. Prosječna obiteljska mirovina vrlo je niska, samo 1.924 kuna, a preživjeli partner ju koristi temeljem zajedničkih 60-tak godina radnog staža. Umjesto toga, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je predložilo „demografsku mjeru“, na način da svi koji će ići u mirovinu od početka sljedeće godine, a koristili su porodiljni ili roditeljski dopust, dobiju dodatnih šest mjeseci priznatog staža po djetetu. No, to neće uključiti sadašnje umirovljenike. SUH traži da se predložena mjera proširi na sve umirovljenike, te iskoristi za kompletnu reviziju mirovina.
SUH traži i da se uvede državna naknada za osobe starije od 65 godina, odnosno „nacionalna mirovina“ tako da ona iznosi 30% bruto minimalne plaće, odnosno 1.032 kune.
Iako je prihvaćen prijedlog proširenja prava na rad za umirovljenike, i tu je došlo do pogodovanja jer se određenim grupacijama nudi više. Naime, onima koji su mirovine stekli po posebnim propisima omogućava se rad do pola radnog vremena i zadržavanje pune mirovine, ali i puno radno vrijeme uz pola mirovine.
U konačnici, Ministarstvo rada odbilo je i zahtjev SUH-a da se mirovine umirovljenicima u ruralnim i nedostupnim krajevima ponovno dostavljaju poštom, osobito onima koji su slabije pokretni i težeg zdravlja.
