Biografski dox krajem veljače: O revolucionarnim životima i intrigantnim figurama
Filmovi u programu Biografski dox otkrivaju živote poznatih i manje poznatih ljudi čiji hvalevrijedni, revolucionarni ili tek neobični životi privlače pažnju. Na ovogodišnjem 14. ZagrebDoxu predstavit će se sedam takvih biografskih priča među kojima su film o poznatoj primatologinji Jane, prvoj osobi koja je proučavala život čimpanzi, portret vizionara i njemačkog avangardnog umjetnika Beuysa, intrige misterioznog redatelja i producenta Michała Waszyńskog, detalji iz Bulgakovljeve biografije, topla ljudska priča o altruističnom alpinistu i ekspediciji na Grenland, rad utjecajnog arhitekta Bjarkea Ingelsa i presjek modernog muškarca kroz prizmu ultrabogatog violonista.
ZagrebDox ove će se godine održati od 25. veljače do 4. ožujka u Zagrebu i od 2. do 4. ožujka u kinima CineStar u Osijeku, Rijeci i Splitu.
O ovogodišnjem programu
Američki redatelj Brett Morgan filmove često premijerno prikazuje na festivalima poput Cannesa, posebnu nagradu žirija nosi sa Sundancea, bilježi nominaciju za Oscara i Emmy kao i Nagradu Peabody. Njegov film Kurt Cobain: Montage of Heck (prikazan na ZagrebDoxu 2016. god.) proglašen je najinovativnijim i najintimnijim dokumentaracem svih vremena. U novom filmu Jane predstavlja život Jane Goodall, poznate primatologinje i prve osobe koja je 1960. godine proučavala život čimpanzi u divljinama Tanzanije. U osamdeset i trećoj godini Jane s redateljem ponovno oživljava priče iz svojeg života i svoj inovativni rad. Priča je prožeta njezinim sjećanjima i snimkama Huga van Lawicka, poznatog redatelja za National Geographic koji je 1960. snimao njezin rad, a snimke se smatralo izgubljenima sve do 2014. godine.
Njemački dokumentarac Beuys u režiji Andresa Veiela prikaz je života konceptualnog umjetnika, aktivista, revolucionara, jednog od najkontroverznijih umjetnika i najvećih vizionara svog vremena Josepha Beuysa. Redatelj stvara asocijativni portret iz neobjavljenih zvučnih zapisa i videosnimki koje, poput samog umjetnika, ne donose sudove nego otvaraju prostor za ideje. Beuys boksa, razgovara, podučava, objašnjava umjetnost mrtvom kuniću i pita: “Želite li pokrenuti revoluciju bez smijeha?” No dobivamo i sliku o čovjeku, nastavniku i kandidatu stranke Zelenih. Veielov film razotkriva suprotnosti i napetosti koje su iznjedrile Beuysov gesamtkunstwerk. Njegov koncept proširene umjetnosti izravno je utkan u suvremene društvene, političke i moralne debate. Film je osvojio nagradu Udruženja njemačkih kinoprikazivača umjetničkog filma za najbolji dokumentarac.
Princ i dibuk (The Prince and The Dybbuk) filmsko je putovanje u potrazi za Michałom Waszyńskim, misterioznim poljskim redateljem i utjecajnom figurom europske filmske scene. Producirao je velike holivudske hitove sa Sophijom Loren i Claudiom Cardinale u glavnim ulogama, ali njegova najspektakularnija kreacija njegov je život. Princ Michał bio je nevjerojatan ljudski “kameleon”, majstor pretvaranja koji je bježeći od netolerancije stalno mijenjao svoj identitet, odbacujući židovsko porijeklo i skrivajući svoju homoseksualnost. Film potpisuju poljski redatelji Piotr Rosołowski i Elwira Niewiera, oboje poznati po radu na filmu Rabbit à la Berlin koji je nominiran za Oscara, a osvojio je Nagradu Venezia Classici na prošlogodišnjoj Mostri.
https://www.youtube.com/watch?v=IYJeGJ7d3sI
U fokusu kratkometražnog ruskog dokumentarca Bulgakovština (Bulgakovesque) autorice Ane Jurtajeve je kuća koja se ponajviše identificira s Mihailom Bulgakovim, posebice s njegovim romanom Majstor i Margarita. To je mjesto bilo važno okupljalište moskovske alternativne mladeži 1980-ih i 90-ih godina, slikara i pjesnika, pankera i hipija, književnih kritičara i ostalih ljubitelja Bulgakovljeva romana. Njihova se energija ocrtavala na zidovima stubišta čuvenog ulaza broj 6 kroz slike i zabranjene pjesme. Stanari iz susjedstva, nezadovoljni takvim nasljeđem velikog autora, pobunili su se protiv mladih, a bitka oko vlasništva kuće u Ulici Boljšaja Sadovaja još uvijek traje.
Bulgakovesque | Foto: ZagrebDox
Moderan muškarac (A Modern Man) dokumentarni je film utjecajne danske redateljice Eve Mulvad, dobitnice brojnih nagrada uključujući dva Srebrna vuka na IDFA-i i nagradu žirija na Sundanceu (filmovi Neprijatelj naše sreće, The Good Life). Moderan muškarac portretira Charliea Siema, bogatog nasljednika, međunarodno priznatog violinista i novopečenog modela za Hugo Boss. On je pravi američki psiho opsjednut uspjehom i željom za priznanjem. Charlie voli luksuzne automobile, raskošne hotele, odjeću krojenu po mjeri i fanatično se brine za svoje tijelo. U kameru bez ironije izjavljuje da želi biti nadčovjek i zadovoljan je jedino savršenstvom. No iza besprijekorne vanjštine, zavodljivog osmjeha i savršeno isklesanog tijela krije se duboko usamljeni čovjek prepun nesigurnosti.
Diplomirana ekologinja strastveno vezana uz fotografiju i film Sarah Del Ben već nekoliko godina putuje po nevjerojatnim mjestima svijeta bilježeći biološku raznolikost. Surađivala je s redateljem Lucom Jacquetom, koji je nagrađen Oscarom, a proces stvaranja njegova filma Ice and Skye predočila je u dokumentaracu Of Men and Ice. Godine 2016. priključila se ekspediciji Atka na Grenlandu predvođenoj Françoisom Bernardom, alpinistom koji više od trideset godina istražuje najudaljenija mjesta svijeta. Redateljica Del Ben to je putovanje zabilježila u filmu Kapetan utopije (Captain of utopia). Film prikazuje kako altruizam i odlučnost jednog čovjeka usred artičkog leda mogu promijeniti živote drugih ljudi.
Captain of Utopia | Foto: ZagrebDox
Danski redatelj Kaspar Astrup Schröder samouki je vizualni umjetnik i dizajner. Njegovi filmovi Izum doktora Nakamatsa i Moje mjesto za igru (prikazani na ZagrebDoxu 2010. i 2011. god.) premijerno su prikazani na IDFA-i, a Rent a Family Inc. ovjenčan je Nagradom Golden Eye na Filmskom festivalu u Zürichu. U novom filmu Big Time (Big Time) donosi priču o Bjarkeu Ingelsu, jednom od najcjenjenijih suvremenih mladih arhitekata, kojeg je časopis Time proglasio jednim od sto najutjecajnijih ljudi na svijetu. Karijeru je počeo u rodnom Kopenhagenu, a postupno se probio do New Yorka, grada nebodera, gdje je krenuo mijenjati arhitektonski pejzaž idejama o pametnim kućama. Film govori o prekretnici u životu tog četrdesetdvogodišnjeg arhitekta: zadesili su ga neočekivani zdravstveni problemi i ne može zanemariti činjenicu da bi mu svaka nova zgrada mogla biti posljednja.
