Bežovan o nacionalnoj mirovini: “Moguće da ćemo vlasniku dva apartmana davati 800 kuna mjesečno”
Nacionalna naknada za starije je pred vratima, od prvih isplata smo udaljeni nekoliko mjeseci, a tema sve više interesira građane. Najnoviji komentar dao je prof. dr. sc. Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta u Zagrebu koji nacionalnu naknadu za starije vidi kao eksperiment, ali i upozorava da bi kod isplate moglo biti raznih zlouporaba.
Foto: Gojko Bežovan | Youtube screenshot
Nacionalna naknada za starije uskoro kreće u primjenu (1. siječnja 2021. godine), a tema sve više interesira građane. Radi se o naknadi od 800 kuna koje će država iz proračuna isplaćivati starijima od 65 koji nisu ostvarili potrebnih 15 godina staža da bi ostvarili pravo na mirovinu.
Za Net.hr nacionalnu naknadu za starije komentirao je ugledni profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Gojko Bežovan. Bežovan je bio član radne skupine koja je radila na nacionalnoj naknadi za starije, a stručnjak je za socijalnu politiku.
Bežovan: Zašto centri za socijalnu skrb nisu uključeni u ovu priču?
Bežovan smatra kako je jako dvojbeno kakvu će točno svrhu ispuniti nacionalna naknada za starije, a čudi ga činjenica jer nitko nije konzultirao centre za socijalnu skrb jer su oni najbolje upoznati s mogućim primateljima tih naknada.
“Oni su bili začuđeni kako to da ih nitko nije konzultirao i da oni nešto kažu o ovom programu. To vam je taj hrvatski problem – kad radite neki propis zaobilazite ljude koji vam mogu dati relevantne informacije”, kazao je Bežovan za net.hr
Bežovan priča kako je upoznao ravnatelje centara za socijalnu skrb s kriterijima i procedurom dodjele nacionalne naknade, a od njih je dobio povratnu informaciju kako će broj primatelja biti manji od očekivanog:
“Oni koji ostvaruju uvjete već su uključeni u program zajamčene minimalne naknade kao novčane socijalne pomoći. Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koje bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade. Meni je bilo nerealno da se isprva procjenjivalo da će ih biti 40 tisuća pa čak i 60 tisuća”, kazao je Bežovan.
Vlada je doista “stala na loptu” što se tiče mogućih primatelja ove naknade. U početku se spominjalo 60-ak tisuća mogućih primatelja, a sada očekuju manje od 20 tisuća prijava u 2021. godini, jer su postrožili kriterije tko tu naknadu može primati. Moguće je da će brojka biti još manja.
Zlouporabe: Netko s više apartmana bi mogao dobiti tih 800 kuna mjesečno
Bežovan se pita jesu li u zakon trebali biti stavljeni dodatni cenzusi, poput imovinskog.
“Može se dogoditi da je netko vlasnik jednog ili dvaju apartmana na moru i da od najma ostvaruje prihode, a mi ćemo mu dati ovaj oblik pomoći. Nadajmo se da će biti relativno mali broj takvih i da zlouporabe neće srušiti svrhovitost ove mjere”, kazao je Bežovan za net.hr.
Bežovan kaže da se u radnoj skupini zalagao za to da se mirovinski sustav ne bavi nacionalnom naknadom za starije, nego da se taj posao prepusti centrima za socijalnu skrbi. Sličnu kritiku jučer je uputio i Danijel Nestić s Ekonomskog instituta.
“U slučaju ove naknade trebate imati prihode po članu kućanstva manje od 800 kuna, ali kod nas su ljudi jako kreativni u izvrdavanju takvih stvari, falsificiranju iskaza i sličnom. Moguće je i da se na taj način dio ljudi javi za tu naknadu. Kod nas ne postoje neke čvrste moralne ograde kada je u pitanju državni novac. Kada se nudi, svi ga hoće uzeti. Dakle, centri bi bili puno odgovorniji, učinkovitiji i djelotvorniji u ovom poslu, štoviše, oni poznaju potencijalne primatelje, znaju s njima razgovarati, ali je pitanje zašto naše vlasti ne daju sa sobom razgovarati?”, pita se Bežovan.
“Ovo nije nacionalna mirovina, mirovinu moramo zaraditi”
Na pitanje hoće li nacionalna naknada dovesti u pitanje pravednost mirovinskog sustava, Bežovan odgovara da mi već danas u mirovinskom sustavu imamo nepravde koje nisu poznate javnosti.
“Ne razgovara se o tome kako ljudi žive, kakve su im potrebe i kako ih mogu pokriti od svojih prihoda. Te se teme sustavno guraju u stranu. U sustavu socijalnih naknada imate čitav niz nelogičnosti koje su onda izvor nepravdi. Recimo, možete živjeti u nekoj općini koja ima relativno visoke prihode, na primjer od turizma, pa će vam vlast pred lokalne izbore dati u džep par stotina kuna da zapravo za njih glasujete, a pritom će reći da pomažu umirovljenicima”, kaže Bežovan.
Spomenuo je i problem “bogatijih” općina i gradova iz naše zemlje koje si mogu priuštiti isplatiti veće naknade umirovljenicima, poput božićnica i uskrsnica, tako da neki umirovljenici mogu dobiti puno više jer su rođeni u gradu s debljim proračunom.
“A u Sloveniji, recimo, gradonačelnik vam ne može dati novčanu socijalnu pomoć već se to može jedino kroz jedinstveni socijalni sustav. Znači, ne mogu se kupovati glasovi na način kako se kod nas radi.
Nacionalna naknada za starije, smatra Bežovan, jedan je eksperiment. Ono što je počelo kao ideja o “nacionalnoj mirovini”, kaže, brzo se pretvorilo u efektivnu socijalnu pomoć starijim osobama bez mirovine.
“Mirovinu moramo zaraditi svojim radom, moramo raditi minimalno 15 godina da bismo zaradili mirovinu. Mirovine nisu prirodna pojava, premda se to kod nas nekada čini. A socijalne naknade će vam država dati ako procijeni da ste socijalno ugroženi i da bi vas to moglo dovesti u situaciju koja bi bila štetna po vas i po vašu obitelji, a moguće i po cijelu zajednicu. Ali, ponavljam, u Hrvatskoj postoji jako veliki misterij oko dohodovnog i imovinskog cenzusa te to često ruši povjerenje građana u sustav”, zaključuje Bežovan.
