Bankomat ili red na šalteru: Kako stariji građani podižu svoje mirovine
Iako u Hrvatskoj ima više od 4.000 bankomata, dio starijih građana još uvijek radije mirovinu podiže na šalteru. Za mnoge je odlazak u banku mjesečni ritual, ali i način da zadrže osobni kontakt s djelatnicima. S druge strane, bankomati postaju sve napredniji, a kartična plaćanja sve češća – no pitanje je koliko su umirovljenici spremni na taj korak.
Bankomat, Foto: Canva
Prvi bankomat u Hrvatskoj postavljen je u svibnju 1984. godine u Rijeci. Bio je to početak transformacije načina na koji građani pristupaju svom novcu. Danas, desetljećima kasnije, bankomati su posvuda – od urbanih središta do turističkih mjesta, a ukupno ih je u Hrvatskoj više od četiri tisuće. No, iako je većini postalo sasvim uobičajeno novac podizati bez ulaska u poslovnicu, dio građana – osobito starijih – još uvijek njeguje drugačiju naviku.
Za neke je odlazak u banku ritual
Za mnoge starije osobe, odlazak jednom mjesečno u poslovnicu banke nije samo financijska transakcija, već i svojevrsni ritual. Prilika da porazgovaraju s djelatnicima, pitaju što ih zanima, možda sretnu nekog poznatog. Navika osobnog kontakta i oprez prema tehnologiji razlog su zbog kojeg dio umirovljenika i dalje radije podiže mirovinu na šalteru nego na bankomatu – čak i ako u blizini postoji jedan ili više njih. Inače, uskoro bi se u Hrvatskoj na svim bankomatima, bez obzira na to u kojoj banci korisnik ima račun, novac trebao moći podići bez naknade, o čemu smo pisali ovdje.
Banke su u međuvremenu značajno unaprijedile funkcionalnosti bankomata. Danas je na njima moguće ne samo podići gotovinu, već i uplatiti novac, provjeriti stanje računa ili pristupiti informacijama o drugim uslugama. Dio uređaja omogućava i beskontaktno korištenje kartica, bez umetanja u utor. Unatoč tome, mnogi stariji građani i dalje zaziru od ‘strojeva’, zbog straha od greške, zaboravljanja PIN-a ili jednostavno osjećaja nesigurnosti.
Gotovina i dalje dominira
S druge strane, ukupni podaci pokazuju da Hrvatska bilježi snažan rast bezgotovinskog plaćanja. U 2023. godini provedeno je više od 700 milijuna kartičnih transakcija, a njihova ukupna vrijednost premašila je 31 milijardu eura. Svaki četvrti fiskalizirani račun plaćen je karticom, a očekuje se da će taj udio nastaviti rasti. Ipak, gotovina još uvijek dominira u svakodnevnim kupnjama, a razlike među generacijama i dalje su izrazite.
Digitalizacija financija donosi brojne prednosti – brzinu, praktičnost, dostupnost. No, starijim osobama često je potrebna dodatna podrška kako bi se osjećale sigurno i samouvjereno u novim načinima plaćanja i upravljanja novcem. Edukacije, jednostavni vodiči i korisnička podrška prilagođena njihovim potrebama važan su korak prema većoj financijskoj inkluziji.
Sudjelujte u našoj anketi i recite nam – koristite li bankomate ili radije odlazite na šalter? Što mislite o kartičnom plaćanju?
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
