Bađun o Vladinom planu za veće mirovine: “Država treba motivirati ljude da rade dulje”
Stručnjakinja Marijana Bađun s Instituta za jave financije analizira Vladin plan kojim kroz veće obiteljske i najniže mirovine te jačanje drugog stupa nastoji povećati adekvatnost mirovinskog sustava. No, država mora poboljšati uvjete za dulji ostanak na tržištu rada.
Ilustracija: Pixabay
Nacionalnim planom oporavka i otpornosti od ove pa do 2026. godine, Vlada kao jednu od mjera planira i povećanje adekvatnosti mirovina. Obiteljske mirovine će se povećati kroz veći postotak nasljeđivanja mirovine preminulog bračnog partnera (80 do 85 posto umjesto dosadašnjih 70 posto), ali i novu mogućnost uzimanja dijela mirovine pokojnog supružnika uz onu vlastitu, uz starosnu dob kao kriterij. Novi model u primjeni će biti od 1. siječnja 2023. godine, dakle nešto ranije nego što je predviđeno Planom, a kao rezultat sporazumnog dogovora s HSU-ovim saborskim zastupnikom Silvanom Hreljom.
Ranije u mirovinu idu zaposleni u privatnom sektoru
U planu je i povećanje najnižih mirovina, i to dvaput po 1,5 posto (ukupno 3 posto do 2025. godine), kao i povećanje mirovina iz drugog mirovinskog stupa, a kroz veća ulaganja fondova u poduzeća u vlasništvu države kako bi se ostvarili i veći prinosi. No, svemu će prethoditi opsežna i skupa studija isplativosti. Također, nije isključeno ni povećanje iznosa doprinosa koje ćemo uplaćivati u drugi stup.
Marijana Bađun sa zagrebačkog Instituta za javne financije analizirala je Vladin plan, smatrajući da ipak treba povećati motiviranost i mogućnost starijih radnika da dulje ostanu na tržištu rada, čime će i mirovine biti veće.
Dakle, treba produljiti radni vijek, prije svega poticanjem rada do 65. godine, a onda i dulje, jer se Hrvati umirovljuju s prosječne 62 godine života, što je ispod EU prosjeka (63,8 godina).
“Istraživanje za Hrvatsku pokazalo je kako su ranijem umirovljenju skloniji zaposlenici koji su slabije obrazovani, lošijeg zdravlja, imaju nisku kvalitetu života ili rade u privatnom sektoru, što vjerojatno odražava radne uvjete. Ni u jednom od tih područja Hrvatska ne stoji dobro te je zbog toga potreban cjelovit pristup s mnogo mjera koje bi starije radnike potaknule da ostanu
na tržištu rada te, također, povećale želju poslodavaca da ih zadrže” – navodi Bađun.
U drugom tromjesečju 2022. osnovat će se i Radna skupina za analizu stanja mirovinskog sustava koja bi trebala razmotriti mogućnosti unaprjeđenja mirovinskog sustava u svrhu povećanja adekvatnosti mirovina i održivosti mirovinskog sustava. Osobito će razmatrati učinke promjena mirovinskog sustava od 1. siječnja 2019. kada je provedena mirovinska reforma. Temeljem zaključaka Radne skupine do kraja 4. tromjesečja 2025. donijet će se izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju.
Mirovinski sustav je poput kronično oboljelog pacijenta
“Čini se kako je hrvatski mirovinski sustav poput kronično oboljelog pacijenta. Analiziramo ga, svađamo se koja je terapija bolja i međusobno se optužujemo, interveniramo, a njemu nikako da se popravi stanje. Stalno isprobavamo nove lijekove, a većina ima ozbiljne nuspojave i slabe učinke. Čudimo se što je tako bolestan ne priznajući da mu su mu dani zadaci koje nije mogao niti trebao ispuniti. Ima li uopće nade? Možda bismo se morali pomiriti s time da mu možemo ublažiti simptome, ali ga nikada nećemo izliječiti? No, čak i s takvim smanjenim očekivanjima ipak bi mu trebalo pružiti najbolje moguće „liječenje“- zaključuje stručnjakinja Marijana Bađun s Instituta za javne financije.
Poentira kako bi u kontekstu Plana oporavka i otpornosti veći naglasak trebao biti na starijim osobama i tržištu rada, zdravlju zaposlenih, kontinuiranom stručnom usavršavanju, uvjetima rada i
razlikama u očekivanom trajanju života među radnicima. Osim toga, ozbiljno bi trebalo pristupiti pitanjima transparentnosti i pravednosti mirovinskog sustava, pri čemu država kad tad mora otvoriti pitanje mirovina prema posebnim propisima, jer bez toga je teško govoriti o pravednosti mirovina.
Osvrt Marijane Bađun s IJF-a “Mirovinski sustav u Planu oporavka i otpornosti” možete pronaći OVDJE.
