Apsurd: Dok firme traže umirovljenike, na burzi čeka 50 tisuća starijih od 50. Evo zašto!
“Firme štede na način da zapošljavaju umirovljenike na pola radnog vremena. S jedne strane, dio radnika poslodavci prisiljavaju da odu u mirovinu kako bi mogli zaposliti radnika koji im je jeftiniji na četiri sata. Tu je i pitanje radnog vremena, odnosno rade li oni doista ta četiri sata dnevno ili više? Također, treba vidjeti i koliko su umirovljenici plaćeni te uzeti u obzir da su i davanja za doprinose poslodavcima manja.”
“Od radnog do grobnog mjesta bez prekida staža” poruka je naših radnica s prosvjeda 2018. Foto: Mirovina.hr
Najproduktivnija mjera mirovinske reforme u prvom tromjesečju njezine primjene svakako je proširena mogućnost rada za umirovljenike do polovine radnog vremena. Osim onih u starosnoj, od ove godine raditi mogu i prijevremeno umirovljeni građani. Prilika je to da uz isplatu cijele mirovine zarade pola plaće, što su mnogi i iskoristili.
Prema posljednjoj izjavi ministra rada i mirovinskog sustava, Marka Pavića, krajem ožujka u Hrvatskoj je radilo oko 10 tisuća umirovljenika, a njegova predviđanja su da će se ta brojka s vremenom udvostručiti. Broj zaposlenih umirovljenika udvostručio se već sada u odnosu na konac 2018. godine, kada ih je bilo oko 5 tisuća, dok ih je dvije godine ranije bilo oko 2,5 tisuća. Ipak, kada se gleda udio penzionera-radnika u ukupnoj umirovljeničkoj populaciji, on je manji od jedan posto!
Od 9,5 tisuća zaposlenih, prijevremenih samo 1,6 tisuća
Točne podatke danas nam je ustupio i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Zaključno s ožujkom, imamo zaposlenog 9.441 umirovljenika. Od toga, najviše ih je starosnoj mirovini, njih 6.900, dok ih je u prijevremenoj svega 1.658. Zaposlenih umirovljenih branitelja je 289 te 594 djelatne vojne osobe i policijska službenika.
Iz podataka je vidljivo i da brojke ubrzano rastu iz tjedna u tjedan pa je tako primjerice sredinom ožujka bilo 8.964 zaposlena, da bi ih samo dva tjedna kasnije bilo gotovo 500 više.
Novu mjeru objeručke su pozdravili i poslodavci, pa su se umirovljenici na tržištu rada, na kojem nedostaje radne snage, nametnuli kao vrlo poželjni djelatnici. Svjedoče tomu brojni oglasi pa se tako penzioneri traže u trgovačkoj i zaštitarskoj djelatnosti, na poslovima zaštitara, teleoperatera, u računovodstvu te ostalima.
No, nameće se pitanje zašto su umirovljenici uopće poželjna radna snaga u zemlji čiju trećinu nezaposlenih građana čine upravo oni stariji od 50 godina. Zašto poslodavci ne biraju stoga radije tih gotovo 50.000 starijih osoba s burze rada, nego ciljano traže penzionere? I kako je moguće da u zemlji pobune protiv produljenja dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina, istovremeno sve više umirovljenika radi?
Poslodavci štede zapošljavajući umirovljenike
Odgovore smo potražili i u Sindikatu graditeljstva Hrvatske (SGH) koji upravo zastupa prava i interese jedne od najosjetljivijih zanimanja kada je riječ o radu u starijoj dobi.
“Firme štede na način da zapošljavaju umirovljenike na pola radnog vremena. S jedne strane, dio radnika poslodavci prisiljavaju da odu u mirovinu kako bi mogli zaposliti radnika koji im je jeftiniji na četiri sata. Tu je i pitanje radnog vremena, odnosno rade li oni doista ta četiri sata dnevno? Također, treba vidjeti i koliko su umirovljenici plaćeni te uzeti u obzir da su i davanja za doprinose poslodavcima manja” – kaže Domagoj Ferdebar, glavni tajnik SGH-a.
Drugim riječima, radnik može u pola radnog vremena odraditi posla koliko je potrebno obaviti u punoj satnici, ili raditi pak svaki drugi dan po osam sati, ovisno o potrebama poslodavaca, za dvostruko manju plaću i doprinose, što se poslodavcima u nekim slučajevima i te kako može isplatiti.
Ministar Pavić nedavno je izjavio da umirovljenici prvenstveno rade da bi bili uključeniji u društvo te da im pritom glavni razlog nije novac. No, prosječna mirovina iznosi 2.407 kuna, dok velika većina ostvaruje manje od toga iznosa te tek uz pola plaće mogu ostvariti koliko-toliko pristojnija sredstva za podmirenje osnovnih životnih troškova.
Svakako i da dio radnih penzionera odlazi na stručnjake s boljim mirovinama, ali i većom plaćom za pola radnog vremena. Njih ne može zamijeniti bilo koji stariji nezaposleni radnik, ako nema odgovarajuću struku ili pak iskustvo, no to objašnjava tek dio ove pomalo apsurdne situacije u kojoj su se s jedne strane našli umirovljeni, a s druge nezaposleni stariji građani.
