Ankica Mamić: U rujnu predstavljamo veliku analizu o mirovinskoj štednji, stvari se moraju mijenjati
Poznata komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić ima uvjete za mirovinu, ali u nju još neće jer zna da u Hrvatskoj mirovina znači i drastično smanjivanje prihoda. Kaže kako živimo u društvu koje vlastiti mirovinski sustav ne poznaje najbolje i zato je inicirala osnivanje udruge koja cilja to promijeniti.
Foto: Ankica Mamić | Youtube screenshot
U Hrvatskoj je nedavno osnovana Udruga članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova. Radi se o respektabilnom timu ljudi iz svijeta financija, ekonomije i prava koji želi poprilično nedostupnu temu mirovinskih ulaganja približiti građanima. Logika je jasna – građani su nalogom države svoje novce povjerili trećoj strani na ulaganje, a o tomu u što se i kako ulaže malo toga znamo.
Ideja za pokretanje takve udruge dolazi od poznate komunikacijske stručnjakinje Ankice Mamić, buduće umirovljenice koja kaže da o takvom projektu razmišlja već tri godine. Uskoro će i sama u mirovinu i kaže da su osobni razlozi samo dio motivacije za pokretanje takve udruge:
“Ja bih zapravo već sada mogla ići u mirovinu, međutim, ostajem do zadnjega raditi upravo jer bi mirovina koju ću dobiti bitno narušila moj životni standard. A kako sam privatan poduzetnik, odlučila sam da ću još sigurno neko vrijeme raditi.
Međutim, glavna motivacija je to što ja o ovakvoj udruzi razmišljam već tri godine. Covid mi je dao priliku jer je pao ovaj posao od kojeg se živi da razgovaram, nađem i okupim jednu respektabilnu skupinu ljudi koji su zainteresirani za ovo područje”, kaže Ankica Mamić.
Trebaju li mirovine postati dijelom osobne odgovornosti svakog građanina?
Mamić kaže kako u Hrvatskoj ne razlikujemo osobnu od neke društvene, opće ili državne odgovornosti. To bi se moralo mijenjati ako želimo bolje mirovine u budućnosti:
“Mirovinska reforma trebala je ojačati percepciju toga da je život u mirovini barem nekim dijelom i naša odgovornost. To je bila neka ideja obveznog II. mirovinskog stupa. Po meni, to naprosto u Hrvatskoj nije zaživjelo. U svim razgovorima koje sam vodila s prijateljima, kolegama, a svi su natprosječno obrazovani, malo njih zapravo zna u kojem su fondu, što je drugi stup, što su A, B, C kategorije, ni kako su zapravo dospjeli tamo.
Odlučila sam da je potrebno početi raditi na financijskom opismenjavanju građana ako svi ne želimo završiti sa siromašnim mirovinama. To je bila i odgovornost i države i mirovinskih fondova, ali jeste li vi primijetili da oni to rade?”, pita se Ankica Mamić.
Udruga bi trebala biti spona između građana i društava koje upravljaju mirovinskim fondovima. Njih ne treba bezrazložno kritizirati, napominju u udruzi, ali neke zadaće nisu ispunili. Jedna od njih je taj edukacijski element o svijesti građana da je tamo njihov novac i da se s njime nešto radi, a drugi element koji većim dijelom ostaje neobjašnjen je tehničke prirode, odnosno kako to sve funkcionira, kakvi su im rezultati i slično, govori Ankica Mamić.
“Da sam uplate u I. mirovinski stup uplatila u osiguranje, imala bi ozbiljno osiguranu starost”
Odgovornost koja postoji kod ulaganja u II. mirovinski stup ne postoji u I. stupu, kaže Mamić, a taj stup naziva i “protočnim bojlerom”. Novce koje od isplaćene plaće tamo uplati država istog mjeseca prosljeđuje umirovljenicima. Ona od te konkretne uplate nema ništa, osim obećanja da će neki budući radnik na isti način financirati njenu mirovinu.
“Tu građani sami ne mogu ništa. Imate plaću kakvu imate, poslodavac u vaše ime plaća taj I. mirovinski stup, a to se onda distribuira sadašnjim umirovljenicima. Ja sam prije nekoliko godina radila simulaciju uplata u prvi stup. Da sam toliko novca uplaćivala, recimo, u životno osiguranje – imala bi osiguranu starosti to ozbiljno osiguranu starost. Moja će mirovina možda za Hrvatske prilike izgledati čak i dosta dobro, no to je objektivno malen iznos s obzirom na ono što sam uplatila. U Hrvatskoj je to isto i za zdravstveni sustav, zapravo za svaki sustav koji počiva na elementima opće solidarnosti. Ljudi izgube element osobne odgovornosti, a možda bi sami s tim novcima bolje raspolagali”, poručuje Mamić.
Udruga će u rujnu predstaviti veliku analizu
Udruga već sada okuplja poznata stručna lica – predsjednik im je financijski stručnjak Andrej Grubišić, izvršna direktorica Manuela Ćelić Marušić, a među članovima imamo profesoricu ekonomije Vedranu Pribičević, konzultanta Marka Rakara i brojne druge. Članstvo u udruzi je besplatno, okupljaju i radnike iz svih sektora, ljude različitih ideoloških uvjerenja – sve one koji smatraju da je vrijeme da počnemo ozbiljnije promišljati o mirovini.
Našli su se i na jednom sastanku s ‘mirovincima’, šefovima mirovinskih fondova:
“Imali smo jedan sastanak, predstavili smo im se i rekli smo im da imamo zajednički interes. To su ljudi koji upravljaju našim novcem građana. Njima je isto u interesu da mi budemo zadovoljni. A svim građanima bi trebalo biti važno da oni koji upravljaju njihovim novcem prema tim istim građanima imaju otvorenu komunikaciju. Do 2014. nisu izvještavali ništa, a od tada su njihovi izvještaji pomalo nečitki, čak i ljudima koji se ozbiljno bave tim stvarima. Željeli bismo da se to promijeni”, kaže Mamić.
Detalje i prvu opipljivu analizu udruge možemo očekivati u rujnu. Oni će ju prvo predstaviti stručnoj javnosti, svim dionicima mirovinskog sustava, a potom i javnosti. Komunikacijski stručnjaci uvijek vole govoriti što su ciljevi, misija i vizija nekog projekta pa smo pitali Ankicu Mamić hoće li Hrvatska kroz neki period godina biti društvo u kojem među građanima postoji svijest o ulozi mirovinske štednje, u kojem se diskutira o ulaganjima mirovinaca kao o dnevno-političkim temama i slično.
“Za početak, mi samo želimo da ljudi koji su svoj novac povjerili na upravljanje onima koji u ovom času njime upravljaju, imaju pravo u svakom trenutku komunicirati svoje stavove i reći što misle o pojedinim ulaganjima. Sigurno je da nismo mi svi eksperti koji znaju sve. Ali vi kad dajete novac na upravljanje, bio to novac za mirovinu ili nešto drugo, vi u stvari prenosite svoje povjerenje na tog nekog drugog. Ali ja bi trebala imati pravo, ako nisam zadovoljna, odustati od tog ulaganja, promijeniti ga, odabrati nešto treće. Naša je ideja svima poslati poruku – kada mi vidimo kako točno iz javno dostupnih podataka izgledaju stvari – poslati jasnu poruku svima. To uključuje i Vladu, regulatore i društva za upravljanje na jednoj strani, kao i na građane i poslodavce koji uplaćuju na drugoj”, zaključuje Mamić.
Udrugu možete zapratiti i na Facebooku.
