[ANKETA] Za koga će umirovljenici glasati na parlamentarnim izborima?
U Hrvatskoj preko 1,24 milijuna umirovljenika ima pravo glasa. U teoriji, sami bi mogli Hrvatskoj nametnuti i premijera i Vladu. Međutim, to su mogli napraviti i na izborima 2015. i 2016. godine. Za koga će glasati ovoga puta?
Snimak zaslona/Youtube
HDZ-ova koalicija je na posljednjim parlamentarnim izborima osvojila 682 tisuća glasova, a SDP-ova 636 tisuća glasova. Sigurno je među njima bio i dobar dio umirovljenika.
Međutim, umirovljenika s pravom glasa u Hrvatskoj ima više od 1,24 milijuna, što znači da bi oni teoretski sami mogli izabrati premijera i preko 100 mjesta u Saboru.
Naravno, veliki problem je mala izlaznost, a i nepošteno je sve umirovljenike trpati u isti koš – kao i kod svakog većeg uzorka, radi se o ljudima s drugačijim svjetonazorima i pogledima na svijet.
Na koga će tipovati umirovljenici u 2020. godini?
Novi izbori doći će brzo, a jedan od ključnih podataka jest i dalje velik postotak neodlučnih birača (od 10 do 13 posto). U situaciji kada su prva dvije stranke praktički izjednačene u anketama, taj pristojan postotak ljudi mogao bi okruniti pobjednika.
Na portalu smo prošloga tjedna postavili prvu u nizu anketa o predstojećim izborima da vidimo kako stvari stoje prije početka službene kampanje.
Budući da su prema rezultatima nacionalnih anketa samo tri stranke iznad izbornog praga, u anketu smo uključili manji broj političkih stranaka
HDZ
HDZ će na izbore, po svemu sudeći, samostalno. Raspisali su izbore nakon uspješne borbe protiv epidemije, a Plenković mandat od tri i pol godine naziva “prvim poluvremenom”. Traže povjerenje građana za još jedan mandat kako bi obnovili demokratski legitimitet u mjesecima koji slijede.
Restart koalicija
Davor Bernardić je uz SDP okupio stare partnere i pokoje novo lice – HSS, HSU, Glas i Snagu. Stručnjaci im predviđaju više mandata nego HDZ-u, no pitanje je kako će doći do potrebne većine. Ovo će Bernardiću biti prvi parlamentarni izbori kao šefu stranke, a birači ljevice se pitaju je li on pravi čovjek iz redova SDP-a koji pretendira na mjesto predsjednika buduće vlade.
Domovinski pokret Miroslava Škore
Škoro se u proteklih nekoliko mjeseci kreće od 15 do 10 posto u anketama, a potencijal na izborima mu je još uvijek nejasan. Sigurno računa na jači rezultat u Slavoniji (gdje bi HDZ-u mogao pomrsiti račune), a ovisno o naklonosti birača desnice mogao bi ostvariti pristojan rezultat u većini preostalih izbornih jedinica. Do vlasti teško može, no s dovoljno mandata bi mogli postati poželjan koalicijski partner upravo HDZ-u, koji nema previše izbora kada su poslijeizborne koalicije u pitanju.
Most
Most prema anketama ne prelazi izborni prag na nacionalnoj razini. Međutim, u X. izbornoj jedinici odakle dolazi najistureniji trio Petrov-Grmoja-Bulj imaju nešto više od 10 posto podrške. Stranku su napustila poznata lica, ali su se pojačali u Rijeci (Marin Miletić), kao i u dvije zagrebačke izborne jedinice (Marija Selak-Raspudić, Nino Raspudić). Svim pojačanjima je zajedničko da će im ovo biti prvi izlazak na izbore, a Mostu za dobar rezultat treba jaka kampanja.
Netko drugi?
Imamo velik broj stranaka koje nemaju veliku podršku na nacionalnoj razini, a njima je cilj iskoristiti jednu ili više izbornih jedinica da osiguraju barem jedan mandat. Tu su Fokus i Pametno, BM 365, Živi zid i Pernar – kao i stranka s Imenom i Prezimenom koja okuplja šareno društvo raznih stručnjaka, no bez previše odjeka.
IDS ima 1,6 posto podrške, ali oni su regionalna stranka koja u pravilu osvaja tri ili četiri mandata u Istri, a vrlo vjerojatna je koalicija sa SDP-om. Ista stvar sa žilavim HNS-om na sjeveru Hrvatske.
Nećete glasati, baš kao predsjednik Milanović?
Predsjednik RH Zoran Milanović nedavno je u intervjuu kazao kako možda neće izaći na izbore. Niz stručnjaka je to nazvao bizarnom političkom porukom koja demotivira ljude od korištenja svojeg biračkog prava, dok u SDP-u govore da se radi o simboličnom činu neutralnosti.
Bilo kako bilo, u tom “simboličnom činu neutralnosti” na proteklim parlamentarnim izborima sudjelovao je praktički svaki drugi birač (izlaznost je bila 52,59%).
