Brojne zemlje na vrijeme su shvatile da, ukoliko žele dodatno potaknuti građane, trebaju osigurati neku vrstu stimulacije za cijepljenje. Koliko je takav pristup države moralan, dalo bi se raspravljati na nekoj dubljoj, filozofsko-etičkoj razini. U svakom slučaju, nekoliko je činjenica. Tko se vodi vlastitim razumom, cijepit će se (ili neće) bez obzira na novac ili nagradu. No, činjenica je i da su redovi uvijek tamo gdje se nešto dijeli. Uostalom, možda i nema ništa loše u zahvali na odgovornom ponašanju…
Photo: Rawpixel
Amerikanci su uz cjepivo dobivali pola kilograma jastoga, pojedini gradovi poput Houstona dijelili su im po stotinu dolara, Rusi vaučere za trgovine, Indonežani kokoš… Je li to doista nekomu od cijepljenih prevagnulo u odluci da prime prvu, drugu, treću dozu?
Mnoge su zemlje otišle korak dalje pa je tako Srbija još od svibnja davala 25 eura. Da bi stvar bila bolja, zbog iznosa od oko 185 kuna građani su doista pojačano pohitali na cijepljenje i to u vrijeme kada je ono bilo ključno za postizanje dovoljne procijepljenosti u prvom masovnom valu cijepljenja.
Slovačka je nedavno povukla još radikalniji potez i to upravo za građane starije od 60 godina. Oni koji su primili booster dozu do sredine siječnja dobili su 300 eura, a stariji od 60 koji su se javili za prvu dozu po 200 eura.
Švicarska je pak građanima koji bi uvjerili svoje bližnje da se cijepe dijelila besplatna jela u restoranima i kino ulaznice. Austrija daje kupone pri čemu je svaki deseti dobitni, nešto poput tombole. Koliko doza primite, toliko srećki dobijete. Dobitna iznosi 500 eura i može se trošiti u dućanima, turizmu, ugostiteljstvu, kulturnim i sportskim događanjima…
Hrvatska pak nije učinila ništa od navedenog. Tko zna, možda je nepostojanje stimulacija upravo jedan od razloga niske procijepljenosti pa vam pitamo, biste li se pristali cijepiti prvom, drugom ili booster dozom u zamjenu za novčanu ili neku drugu vrstu nagrade.
