Nakon šest mjeseci obustave ovrha na plaće i mirovine, iz Vlade još uvijek nema informacija hoće li produljiti ovu mjeru pomoći građanima u gospodarskoj krizi izazvanoj pandemijom. Rok istječe 18. listopada, nakon čega će se, ukoliko vlast ne donese novu odluku, oko 50.000 umirovljenika iznova naći u još većem siromaštvu. Ukupno, riječ je o oko 400.000 ovrha nad novčanim sredstvima dužnika.
Pixabay
Mjera moratorija na ovrhe istječe 18. listopada, nakon čega će se, ukoliko Vlada ne donose odluku o produljenju, na stotine tisuća građana u jeku gospodarske krize naći u još većim financijskim problemima. Među njima je i oko 50.000 ovršenih umirovljenika.
Moguće ukidanje moratorija sredinom idućeg mjeseca izazvalo je buru reakcija u javnosti, jer gospodarska kriza izazvana pandemijom nije gotova pa samim time ni ovu mjeru pomoći građanima, smatra većina, ne bi trebalo dirati do daljnjeg. Istovremeno, država isplatom minimalnih plaća za radnike potiče poslodavce neovisno o njihovim financijskim mogućnostima, zbog čega su česte zloporabe.
Prijedlozi iz oporbe, ali i umirovljeničkih udruga i stranaka, svode se na zahtjev da se mjera obustave ovrha produlji do kraja godine, dakle na dodatna tri mjeseca, sve do donošenja novog Ovršnog zakona kojim bi se onda pronašao daljnji mehanizam zaštite ovršenih i blokiranih građana, pogotovo onih starijih i siromašnih s niskim plaćama i mirovinama, među kojima je njih gotovo 70 posto ispod hrvatske nije siromaštva.
Zahtjev za produljenjem obustave ovrha nad mirovinama uputili su početkom mjeseca Sindikat umirovljenika i Matica umirovljenika, no iz Vlade se još uvijek nisu očitovali.
Dok dio građana smatra da ovrhe treba obustaviti samo onima s niskim primanjima i mirovinama, drugi misle da od te obveze treba osloboditi baš sve. Neki su pak mišljenja da će to sve ionako kad-tad doći na naplatu i to u najgorem mogućem trenutku kada će situacija biti još gora.
Pitamo vas što vi mislite:
