[ANKETA] Što država treba poduzeti u vezi smještaja za starije osobe?

Jasmina Grgurić Zanze
1. listopada 2020.
Novosti
A- A+

Posljednja tragedija koja se dogodila u jednom od 600 obiteljskih domova u Hrvatskoj iznova je otvorila pitanje poslovanja takvih ustanova za smještaj starijih i nemoćnih osoba. Privatni domovi često su upitne kvalitete i prevelike cijene, dok u onim javnima mjesta već odavno nema. No, nakon požara u Andraševcu i Dugom Ratu, koji su odnijeli živote osmero osoba u ovoj godini, država će pod hitno morati početi, htjela ne htjela, rješavati pitanje brige i skrbi o starima i bolesnima, što se često odvija mimo i onih minimalnih propisanih uvjeta.

Ilustracija: Rawpixel

Hrvatska već desetljećima ima svega pedesetak javnih, državnih, odnosno županijskih domova umirovljenika. U njima je oko 11.200 kreveta, dok su liste čekanja gotovo sedam puta veće od toga. S druge strane, oko 13.000 mjesta nude obiteljski i privatni domovi, kojih je sve više. Potražnja je tolika da konkurenciju nemaju, a za cijenu i kvalitetu često ne pitaju ni oni koji tamo idu ili odvode svoje stare i bolesne o kojima nisu u mogućnosti brinuti. Istovremeno, kriteriji poslovanja toliko su minimalni, a kontrole rijetke, što pogoduje “staračkom” biznisu u sivoj zoni.

[KOMENTAR] Uglađene fasade domova skrivaju sav jad naših staraca, gladnih i uspavanih u pelenama

Sve bi to bilo u redu da je država paralelno s privatnim sektorom jačala vlastitu brigu za starije i nemoćne građane. Unatoč obećanjima svih Vlada, novih javnih domova i državnih smještajnih kapaciteta nema, status njegovatelja i dalje je na čekanju, a sporo jačaju i toliko zagovarani oblici izvaninstitucionalne skrbi. Uz izostanak odjela za demencije, hospicija i palijativne skrbi, sve češće svjedočimo zastrašujućim pričama i prizorima iz privatnih ustanova.

Unatoč svijetlim iznimkama, obiteljski i privatni domovi postaju umirališta, čekaonice smrti bez dovoljno stručnog osoblja koje bi našim starima pružili ne samo minimalnu brigu, njegu i skrb, nego i dostojanstven život. Korisnici tako nerijetko žive u prljavim krevetima i pelenama, gladni i uspavani sedativima jer nema dovoljno osoblja koje bi im 24 sata pružalo adekvatnu stručnu pomoć. Da ni tehnički uvjeti nisu zadovoljeni, svjedoče i sve češće tragedije u obiteljskim domovima, poput dva požara koja su ove godine u Andraševcu odnijela šest, a u Dugom Ratu dva života.

Ministarstvo je najavilo strože kriterije, sankcije i kontrole kroz izmjene Zakona o socijalnoj skrbi već ovoga mjeseca. No, to neće dati potrebno rješenje za smještaj starijih osoba u Hrvatskoj.

Pitamo vas stoga u našoj anketi što država treba poduzeti.

Što država treba poduzeti u vezi smještaja za starije osobe?

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap