ANKETA Komu smetaju bake? Mediji upozoreni da uporabom ove riječi vrijeđaju starije žene
“Upućena je kritika novinarskom standardu prilikom izvještavanja o nasilju nad starijim ženama, što je slikovito opisano kroz često korišten izraz ‘baka’ koji aludira na nježno, dobro, pasivno – u konačnici takvo nazivlje nije neutralno u novinskom tekstu, već ima apriornu patronizirajuću notu”
U moru politički korektnih izraza, i onih koji to nisu, zaista se lako izgubiti. Prije nego što nekoga oslovimo, moramo jako dobro paziti jesmo li ga pripadajućim nazivom uvrijedili. No, sporno jest kako je često nejasno tko su oni koji odlučuju o tomu što je ‘nasilno’, ‘diskriminirajuće’ i ‘uvredljivo’, u čije ime to rade te na temelju kakvih analiza i istraživanja su došli do tih zaključaka.
Kako ne bismo nepotrebno širili temu, fokusirat ćemo se na ono što je bitno za našu populaciju, a to je uporaba riječi – baka. Naime, riječ baka, čini se, u medijskom izvještavanju pojedinci smatraju neprikladnim i uvredljivim nazivljem za starije žene i gospođe, iako su one čak i biološki gledano – bake. Samim time, one ne prestaju biti i gospođe, majke, žene, supruge, radnice, umirovljenice…
Baka u društvu označava samo ono pozitivno
Riječ baka, valja napomenuti, šire je ukorijenjena te se u društvenom kontekstu koristi kako u neformalnoj tako i u formalnoj pa i onoj medijskoj komunikaciji. Važnije od toga, na bake se ne gleda samo kao na majčine mame, nego one imaju jednu općeprihvaćenu, širu i pozitivnu ulogu u društvu. Riječ baka tako ne obuhvaća samo staricu, stariju ženu ili gospođu, nego osobu koja brižno skrbi i brine o generacijama potomaka. Baka je baka svojim unucima, ali ona je svakako i u očima njihovih vršnjaka baka. Baka je čitav život odgajala svoje potomke, teško fizički radila, podučavala, prenosila iskustva, uveseljavala svojom toplinom i pojavom… Sve je to jednom riječju – baka.
No, upravo u takvom poimanju pojedini društveni akteri vide problem. Naime, nedavno su u sklopu istraživanja nasilja nad starijim ženama u obitelji predstavljeni podaci koji se osvrću na negativnu uporabu riječi baka u medijima. Koordinatorica Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci, dr.sc. Brigita Miloš, predstavila je na završnoj konferenciji u sklopu projekta “Lady” okupljenima preliminarne rezultate medijskog istraživanja reprezentacije nasilja nad starijim osobama, naročito ženama kroz 2017. godinu.
“Upućena je kritika novinarskom standardu prilikom izvještavanja o nasilju nad starijim ženama, što je slikovito opisano kroz često korišten izraz ‘baka’ koji aludira na nježno, dobro, pasivno – u konačnici takvo nazivlje nije neutralno u novinskom tekstu, već ima apriornu patronizirajuću notu” – zaključak je s navedene konferencije.
Kritika struke i čitatelja, slažete li se s njima?
I na portalu Mirovina.hr dobili smo ovih dana kritiku zbog 77-godišnje bake Milice, jer smo ju nazvali – bakom, što ona zapravo, između ostaloga, i jest. Tako nam je jedna čitateljica u komentaru ispod teksta na našoj facebook stranici napisala: “Zašto baka. S kojim pravom oslovljavate osiromašene i same žene bakama, staricama, čak babama. Ovo je članak o gospođi Milici, umirovljenici…”
S ovom konstatacijom (premda “baba” na našemu portalu bilo nije, op.a.) složilo se 50-ak naših čitatelja, mahom čitateljica, stoga sada pitamo sve vas za mišljenje, koje nam je vrlo važno.