Napokon smo dočekali najveći reformski zahvat u ovom mandatu Vlade, barem onaj koji se tiče mirovinskog sustava. I dok su neki zadovoljni jer će im primanja u idućoj godini porasti za najmanje nekoliko stotina kuna, brojni umirovljenici i to oni u običnim starosnim i prijevremenim starosnim mirovinama neće dobiti niti lipe stvarnog povećanja. Jeste li zadovoljni s reformom?
Foto: Unsplash
Vlada je prošloga tjedna u četvrtak predstavila izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, a zapravo se radi o najvećem reformskom zahvatu u tom resoru kojeg planiraju napraviti u čitavom mandatu.
Napravit će se dva velika zahvata koja se tiču obiteljskih mirovina i jedan relativno manji zahvat koji se tiče najnižih mirovina.
Reforma ukratko
Ukratko, sve obiteljske mirovine u državi rast će za 10 posto s prvim danom iduće godine. Vlada će to postići izmjenom mirovinskog faktora s trenutačnih 70 na 77 posto, a taj postotak u najvećem broju slučajeva odgovara iznosu mirovine koju preživjeli partner može naslijediti od preminulog partnera. Taj će se posao napraviti automatski, odnosno, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će po službenoj dužnosti donijeti nova rješenja postojećim korisnicima i korigirati im iznose mirovina. Budući da prosječna obiteljska mirovina u državi iznosi oko 2.450 kuna, obiteljske mirovine rast će za 245 kuna.
Drugi i najvažniji dio reforme jest mogućnost zadržavanja osobne mirovine i nasljeđivanje do 27 posto mirovine preminulog partnera. Taj dio, kako je kazao ministar rada Marin Piletić, neće ići automatski – svatko će za sebe morati izračunati koji mu je model povoljniji i tijekom cijele 2023. godine moći će zatražiti novi izračun mirovine. Pravo će im se u svakom slučaju priznati kao da su ga ostvarili 1. siječnja 2023. i dobit će “povrat” novca kad god proces dođe do kraja. Primjere s izračunima možete pogledati OVDJE.
Treća stvar teško je nazvati reformom budući da će najniže mirovine od 1. siječnja rasti 1,5 posto, oko 30 kuna u prosjeku.
Sveukupno, doći će do stvarnog rasta mirovina za gotovo 500 tisuća građana. Dobar dio njih će povećanje dobiti odmah na početku godine, neki sredinom, a oni koji planiraju povratak u osobnu mirovinu iz obiteljske jer će im takav izračun biti najpovoljniji – morat će pričekati dok ne napune 65 godina starosti.
“Ima l’ mene u toj priči?”
Iako nova umirovljenička prava mogu izgledati komplicirano na prvu, dobar dio umirovljenika već je shvatio da se reforma na njih uopće ne odnosi. Prije svega, radi se o samcima koji pravo na obiteljsku mirovinu nemaju i koji na društvenim mrežama postavljaju pitanje jesu li oni građani drugoga reda.
“Ima l’ mene u toj priči”, pita nas gospodin na dan predstavljanja reforme. Korisnik je invalidske mirovine koja iznosi 2.300 kuna, nema ženu i djecu. Nažalost, nema – budući da nije korisnik niti obiteljske niti najniže mirovine – cijela reforma će ga zaobići.
Istu sudbinu dijeli i veći broj građana koji su u običnim radničkim mirovinama i koji će u novu godinu ući samo s usklađivanjem mirovina. Stoga vas pitamo – jeste li zadovoljni s glavnom reformskom akcijom u mirovinskom sustavu koju je pripremila Vlada? Do kraja mandata ne bi trebalo biti previše promjena.
