Analiza: Hrvatska ima tržište rada za starije osobe, ali radnike će radije uvesti iz inozemstva
O porastu umirovljeničke radne snage koja se u Hrvatskoj udvostručila, ali i dalje obuhvaća svega 4.000 zaposlenih umirovljenika, te postojećim ograničenjima za starije osobe na tržištu rada, razgovarali smo s predsjednicom Sindikata umirovljenika. Uz pojašnjenje ovakvih kretanja Jasna A. Petrović navodi i konkretne primjere iz dvadesetak europskih zemalja gdje je “penzićima” omogućen rad po znatno povoljnijim uvjetima.
Dok vani ljudi rade zbog aktivnosti, kod nas je glavni motiv novac Foto: Pixabay
Siva ekonomija u Hrvatskoj okuplja velik broj formalno nezaposlenih i umirovljenih osoba. Međutim, službeno tržište rada starijih radnika u Hrvatskoj na ljestvici je najnižih u EU. Naime, samo 38,1 posto onih u dobi od 50 do 64 godine rade. S druge strane, prosjek zaposlenosti iste dobne skupine u Europskoj uniji je čak 72,4 posto. Posve je stoga jasno, smatra predsjednica SUH-a, da je riječ o stigmi i dobnoj diskriminaciji hrvatskih poslodavaca spram starijih radnika.
Sigurni da će reforma omogućiti rad svima
“Broj umirovljenika koji su koristili zakonsku mogućnost zapošljavanja do pola radnog vremena uz zadržavanje mirovine, a to su mogli samo starosni umirovljenici, relativno je nizak, samo 4.012 osoba, jer do sada prijevremenim umirovljenicima nije dopušteno takvo zapošljavanje, već samo rad po ugovoru o djelu ili autorskom ugovoru. Razloga je još. Prvo, u psihologiji hrvatskih umirovljenika još je prisutna zakonska praksa iz socijalističkog razdoblja kada se obustavljala mirovina onome tko je zatečen da radi te bi i platio kaznu, tako da je postojala nedoumica na koga se to pravo rada odnosi. Strah od gubitka kakve-takve mirovine je bio presudan, pa je stoga broj zaposlenih umirovljenika rastao vrlo polako. Drugi razlog je što su takozvani prijevremeni starosni umirovljenici zapriječeni od prava na zapošljavanje uz zadržavanje mirovine, a takvi su za pet godina prosječno mlađi od starosnih umirovljenika, i time svakako fizički i psihički radno sposobniji.” – kaže Jasna. A. Petrović.
Pogrešno se navodi, ističe, da su tu mogućnost dobili samo “umirovljenici s punom mirovinom” jer institut pune mirovine ne postoji, već se to odnosi na one koji su ostvarili mirovinu s najmanje 15 godina staža i 65 godina starosti, odnosno za žene prema prijelaznoj tablici nešto manje. Isto tako, pogrešno je i prosuditi kako u Hrvatskoj ne postoji tržište rada za starije osobe, odnosno umirovljenike, jer je dobro poznato da one masovno rade na crnom tržištu rada, osobito u području usluga u kućanstvu, socijalnih usluga skrbi o starijima, čuvanja djece, poljoprivredi i slično.
Valja podsjetiti kako Sindikat i Matica umirovljenika traže da se u okviru mirovinske reforme omogući pravo zapošljavanja i za prijevremene umirovljenike. Tim više, naše tržište rada ima manjak kadrova kojeg planira pokriti uvozom iz drugih zemalja. SUH je siguran da će rad svih kategorija umirovljenika bez obustave siromašne mirovine biti omogućen kroz predstojeću reformu, jer “na manje ne pristaju“.
Zeznuo ih Mrsić, a odbio Ustavni sud
“Neshvatljivo je da je svim umirovljenim braniteljima omogućeno pravo na rad do pola radnog vremena bez obustave mirovine, a takvi su mlađi od prosjeka prijevremenih umirovljenika. Suludo je uopće bilo što je Mirando Mrsić, ministar rada bivše Kukuriku koalicije, kada je na zahtjev umirovljeničkih udruga konačno po prvi put uveo pravo na rad umirovljenika bez obustave mirovine od 1.1.2014. godine, omogućio to samo takozvanim starosnim, a ne svim umirovljenicima. SUH je tada odmah išao na zahtjev za ocjenu ustavnosti takvoga zakona, te još 2015. godine dobio – odbijenicu. Ustavni sud ne voli penziće.” – podsjeća Petrović.
Također, u javnosti se često čuje kako će umirovljenici postati konkurencija svojoj djeci i unucima na tržištu rada. To je neistinito, smatraju u SUH-u, jer se na tržištu rada umirovljenici uglavnom angažiraju na deficitarnim zanimanjima za koja je sve manje mladih stručnjaka te, prema podacima HZMO-a, na poslovima čelnika organizacija, stručnjaka i znanstvenika pri različitim institucijama ili stručnjaka za koje nema mlađih zamjena. Iz toga proizlazi i manji broj zaposlenih žena, koje su u Hrvatskoj još uvijek diskriminirane na tržištu rada.
Važnost povratka umirovljenika na tržište rada, posebice onih mlađih, odavno su shvatile velike ekonomije Europske unije, poput Njemačke, Francuske, Italije… Prema podacima Europske fondacije za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, većina zemalja dopušta rad u mirovini bez obustave, a iznimno, dio država poput Mađarske ili Njemačke ima ograničenu neoporezivu mjesečnu zaradu. Iako je u zapadnoeuropskim zemljama motiv umirovljenika za rad često želja za održavanjem aktivnog života i zadržavanja socijalne sredine, kod nas umirovljenici žele raditi zbog nedostatnih prihoda, te ostaje pitanje koliko bi njih zapravo željelo raditi da imaju mirovine dostatne za dostojanstven život, zaključuju u SUH-u.
Iz dvadesetak zemalja dolaze drugačiji primjeri
Praksa EU: Na tržištu rada četiri milijuna umirovljenika
U zemljama EU tako je oko četiri milijuna starijih od 65 godina aktivno na tržištu rada, dakle oko 15 posto muškaraca i 8 posto žena te dobne skupine. Kako je to regulirano u drugim europskim zemljama?
U Austriji za mlađe od 65 godina ako je penzija veća od 349 eura, ona se obustavlja, ali za starije od 65 godina nema nikakvog limita. U Bugarskoj nema limita, kao ni u Cipru i Italiji. Portugal nema limita, kao ni Slovačka. U Rumunjskoj se mogu kombinirati rad i mirovina ako je mirovina niža od prosječne bruto plaće. U Sloveniji je također dopušten rad, uz zadržavanje mirovine, ako je osoba prešla starosnu dob za umirovljenje. I u Češkoj je sličan princip bez ograničenja za one s mirovinama iznad starosne dobi. Jasna A. Petrović navodi primjere i dalje.
Estonija tako nema nikakav limit kao ni Litva i Letonija, dok Poljska ima limite za one koji su mlađi od linije starosne dobi. Švedska i Finska nemaju nikakvih ograničenja, a Luxemburg za starije od 65 godina. U Španjolskoj se reducira mirovina prema dužini radnog dana. Na Malti, posve logično, za rad do 65 godina starosti plaća se 10 posto plaće za doprinose, ali čim napunite 65 godina, doprinosi se ukidaju.
“E, a Hrvatska? Kod nas za drugi dohodak, pa imao ti i 99 godina, moraš plaćati 50 posto svih doprinosa, čime se destimulira rad u starijoj dobi. To što u većini zemlja plaćanje doprinosa prestaje kad se dosegne starosna dob, briga naše političke ili ih je briga, ali samo kako da ogule starce do kraja” – zaključuje predsjednica SUH-a, Jasna A. Petrović.
