Analitičar o preuzimanju udjela Fortenove: ‘Ona ne bi trebala biti na radaru mirovinskih fondova’
Sa spekulacijama o prodaji Fortenova Grupe, ministar financija Marko Primorac ponovno je dao šansu mirovinskim fondovima da preuzmu udjele te kompanije. No, financijski analitičar Mario Kurtović smatra kako fondovi na to ne bi trebali ni pomisliti, s obzirom na to da je dio vlasništva kompanije problematičan, a dugovi su visoki i teško naplativi.
Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupe | Foto: Screenshot: YouTube/HRT
S obzirom na vrlo česte izjave ministra financija Marka Primorca koje se neposredno tiču i mirovinskog sustava, nije čudo što se novosti brzo pojavljuju, ali isto tako i nestaju iz vidokruga javnosti. Prije tjedan dana ministar je dao novu šansu mirovinskim fondovima da preuzmu udjele u Fortenova Grupi.
Podsjetimo, nakon što su udjeli ruskog Sberbanka u Fortenovi stavljeni na bubanj, konzorcij četiriju naših mirovinskih društava pripremio je ponudu. No, u zadnji čas sve je stopirao AZ Mirovinski fond, odbivši sudjelovati u otkupu, o čemu smo već pisali. Kasnije je uslijedio izvanredni nadzor HANFA-e koji još uvijek nije gotov.
Povišena razina rizika
Iako se čini da država forsira mirovinske fondove da preuzmu udjele u Fortenovoj, financijski analitičar Mario Kurtović smatra kako je Fortenova Grupa sama po sebi rizična kompanija, što je i obrazložio u svojoj analizi za Lider još krajem prošle godine.
– Po mom mišljenju i dalje se radi o kompaniji s povišenom razinom rizika. Ako promatramo posljednjih 12 mjeseci za period koji je završio 30. rujna 2022. i razinu duga na taj datum, dođemo do razine zaduženosti od cca 6,8x što je dosta visoko. Pri preuzimanju bi to značilo da budući investitori trebaju valuirati kompaniju iznad 6,8x da bi vlasnici dobili nekakav novac. Kada bi valuacija bila niža, to bi značilo da je vrijednost vlasničkih udjela negativna, odnosno da nema vrijednosti za dioničare.
Međutim, najveći nedostatak ovakvih procjena je nedovoljna razina javno dostupnih informacija, prije svega vezanih uz ugovornu dokumentaciju ključnih instrumenata financiranja, posebice jer u strukturi financiranja postoje instrumenti koji omogućavaju dijelu kreditora konverziju duga u kapital, što bi u konačnici moglo imati veliki utjecaj na cijenu. Pitanje je kako je njihovo pravo konverzije definirano i je li bezuvjetno ili se konverzija može provesti samo u određenim slučajevima, pojasnio Kurtović je svoj stav novinarki N1 Đurđici Klancir.
Naplata dospjelih obveza
Ovi su problemi dijelom uzrokovani i zbog sankcija prema dijelu suvlasnika. S obzirom na to, ulagači teško mogu naplatiti dospjele obveze, kao što je recimo slučaj s obveznicama američkog fonda HPS koje na naplatu stižu u rujnu.
– S obzirom da je dospijeće obveznice u rujnu ove godine, vremena za refinanciranje nema previše, pretpostavljam da je u tom kontekstu i razmatrana opcija jednogodišnjeg produljenja dospijeća s postojećim kreditorima, unatoč navodno visokoj cijeni koju će se za to trebati platiti. Generalno govoreći, kada poduzeće nije u mogućnosti vratiti dospjeli dio duga, kreditori mogu proglasiti cjelokupni dug dospjelim i mogu pokrenuti postupak prisilne naplate, čiji proces ovisi o dostupnim instrumentima osiguranja. Čini se kako bi kreditori imali pravo efektivno preuzeti upravljanje kompanijom u slučaju neispunjenja kreditnih obveza. Vjerujem da je svim involviranim stranama u interesu da se pronađe zadovoljavajuće rješenje.
Ulaganje zbog ulaganja
Spekulira se kako bi novi vlasnik Fortenove mogao biti upravo američki fond HPS. No, Kurtović tvrdi da je prilika za to već postojala. Fond HPS je trenutno glavni kreditor, pa stoga može odlučivati o tome tko će steći kontrolni paket udjela u Fortenovoj.
Kako ne bi došlo do prisilne naplate i novih turbulencija u kompaniji, čini se da država dio udjela želi pošto-poto “uvaliti” mirovinskim fondovima. Kurtović se takvoj ideji ministra Primorca protivi.
– Vjerujem da bi se mirovinski fondovi trebali ponašati kao i drugi potencijalni ulagači na tržištu te razmatrati omjer mogućeg povrata i preuzetog rizika. Osobno bih bio protiv ulaganja samo radi ulaganja ili ostvarenja nekih drugih interesa, a koji nemaju veze sa svrhom mirovinskih fondova. Generalno govoreći, kompanije s ovako visokom razinom duga ne bi trebale biti na radaru mirovinskih fondova, barem ne u smislu preuzimanja upravljanja kompanijom. Dominantna aktivnost Fortenova grupe je maloprodaja koja je low-margin biznis i prilično zasićeno tržište, a veličina grupe je takva da ne omogućuje brzi rast, zaključio je financijski analitičar.
