Aladrović: Rast mirovina od 10 posto ćemo sigurno postići, to je svima jasno
Ministar je kazao je kako je Hrvatska fenomenalno mjesto za život, progovorio o rastu cijena, rastu plaća i mirovina, ali je priznao da kod mirovinskog sustava vlada jedan veliki negativan trend. Kaže da kod europskih kolega osjeća ljubomoru jer imamo jak drugi mirovinski stup te najavljuje velike reforme u sustavu socijalne sigurnosti.
Ministra Josipa Aladrovića ugostili smo u našem podcastu. | foto: srednja.hr
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović gostovao je kod Romana Bolkovića u talk-showu ‘1 na 1’ na HTV-u. Kada su razgovarali o povratku iseljenika nekad sredinom emisije, Bolković je pitao ministra bi li Aladrović osobno nekog hipotetskog rođaka iz Australije nagovorio da se vrati u Hrvatsku. Aladrović je kazao kako definitivno bi jer je “Hrvatska fenomenalno mjesto za život”. Ta je izjava u medijskom prostoru izazvala popriličan broj reakcija, a na društvenim mrežama se pokazalo da građani imaju, blago rečeno, drugačije mišljenje.
“Inflacija neće biti dugoročne prirode”
Mi ćemo se pak fokusirati na “umirovljenički” dio ministrovog gostovanja, a započinjemo s rastom cijena i inflacijom koja brine sve više građana:
“Rast cijena je jedan globalni poremećaj koji je praćen s velikom količinom novca u opticaju. Ja osobno, a i mi u vladi, očekujemo da će se to stabilizirati u vrlo kratkom periodu (…)
Na kraju krajeva, kroz rast plaća koji je primjetan pokušavamo smanjiti taj inflatorni šok. Siguran sam da ćemo u tome uspjeti i da ona zaista neće biti dugoročne prirode “, kazao je Aladrović.
Rast mirovina: Grafovi su nam zelene boje
Na pitanje o rastu mirovina, Aladrović se pohvalio da idu prema cilju koji je zadala vlada, a to je najmanje 10 posto rasta mirovine do kraja mandata:
“Mi smo tu postavili ambiciozne ciljeve u početku rada vlade. Što se tiče mirovina, zacrtali smo si cilj rasta od 10 posto. Sada nakon godinu dana imamo rast od tri posto, 10 posto ćemo definitivno postići, to je svima jasno.
Usklađivanja, kada se proliju na prosječnu mirovinu, budu relativno mala. Sada govorimo o usklađenju od 2,5 posto, što je nekakvih 68 kuna na prosječnu mirovinu.
Međutim, kada gledate iz pozicije centralne države, iz pozicije proračuna, to je više od milijardu kuna na godišnjoj razini. Ne možemo napraviti promjene preko noći.
U posljednjih pet godina najniže mirovine su rasle 23 posto, prosječne mirovine su rasle 18 posto. To su dobri pokazatelji, dobri trendovi. Makroekonomski, kada gledate grafove, da se tako izrazim, oni su u pravilu uvijek zelene boje”, kazao je Aladrović.
Međutim, ministar se nije osvrnuo na činjenicu da unatoč rastu mirovina udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći sve više opada i da smo po tom kriteriju među najgorima u EU. Taj graf je vjerojatno crvene boje.
Vodi ogromno ministarstvo. Što mu je prioritet?
Na pitanje voditelja čime se najviše bavi u tako velikom ministarstvu, Aladrović, pomalo iznenađujuće, odgovara socijalnom sigurnosti.
“Sigurno najveći napor, najveća količina moje uključenosti, a i mojih suradnika, odlazi prema segmentu socijalnih politika. One nisu izazov samo u RH, to je izazov s kojim se bavi cijela Europska unija.
Imamo trendove starenja stanovništva, imamo trendove koji su demografski negativni. Ne samo Hrvatska, nego cijela Europska unija. To su izazovi s kojima se svi susrećemo.
Dodatan izazov kod socijalnih politika je taj aspekt da govorimo o najugroženijem i najranjivijem dijelu društva”, kazao je Aladrović.
Demografi se slažu da demografski trendovi nisu dobri, no isto tako ističu da je zabluda govoriti da je cijela Europska unija u istom košu s Hrvatskom, jer je Hrvatska po brojnim ekonomskim pokazateljima na samom začelju EU.
Ministar je zatim najavio reformu cijelog niza zakona koji se odnose na socijalne politike i najavio je da će prva veća reforma kojoj će vlada pristupiti u narednom razdoblju.
Još “crvenih” grafova
Voditelj Romano Bolković kaže da ne voli pretjerivati, ali da su demografske projekcije zaista dramatične. Dodaje da je bilo govora o većim izdvajanjima za 2. mirovinski stup i ministra pita je li možda preidealistički misliti da je rješenje u povratku dijela iseljeništva.
Ministar još jednom odgovara kako se s demografskim izazovima susreću sve zemlje.
“Ako se vratimo 40 godina unazad, što u kontekstu mirovinskog sustava nije pretjerano dugo razdoblje, imali smo četiri zaposlenika na jednog umirovljenika.
Danas je taj odnos u RH 1,3:1. Dakle, 1,3 zaposlenika rade da bi se isplaćivala mirovina za jednog umirovljenika. To je jedan izrazito snažan trend koji nas je pogodio i trend koji nema pretjeranu namjeru okrenuti se u drugom smjeru.
Kada bi teoretski zaposlili sve koji se nalaze na tržištu rada, mi ne bi imali veći omjer od 1,4:1. To su naše realnosti”, odgovara ministar.
Drugi stup: “Doprinijet će povećanim mirovinama u budućoj fazi”
Drugi mirovinski stup nazvao je nacionalnom štednjom koja ima dva izrazito pozitivna ekonomska karaktera:
“Prvi dio toga se sastoji od toga što omogućuje da se sa 130 milijardi kuna nacionalne štednje koja sada postoji, a vlasnici su hrvatski građani, ona će omogućiti dovoljnu visinu mirovine kada odu u mirovinu.
Mirovinski fondovi sada kao institucionalni investitori mogu podizati naš ekonomski sustav. S jedne strane ga čineći kvalitetnijim u ovom trenutku, a s druga strane očekujući bolje prinose u sljedećim fazama što će doprinijeti povećanim mirovinama u budućoj fazi.
Što se tiče drugog stupa, najavio je da će se “tvrda” regulativa koja sprječava bolje investiranje mirovinske štednje ublažiti kako bi omogućili povećanje prinose. Otišao je toliko daleko da kaže da su njegovi europski kolege ljubomorni na Hrvatsku zbog drugog stupa:
“Kada razgovarate na europskoj razini, moram priznati da vrlo često znam primijetiti ljubomoru jer postoje zemlje koje nemaju tako snažan aspekt nacionalne štednje koje imamo kroz drugi mirovinski stup. Na taj način činimo sustav održivijim, a mirovine adekvatnijim u drugom periodu”, zaključuje ministar.
