Trenutačna naknada za socijalnu pomoć iznosi 800 kuna i taj se iznos nije mijenjao od 2014. godine. Ministar Aladrović najavio je kako će se pomoć prvotno povećati na 1.000 kuna, a prema najavama iz predizbornog programa HDZ-a, iznos bi se trebao povećati na 1.500 kuna.
Foto: Unsplash
Novi Zakon o socijalnoj skrbi trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine. Nakon osam godina povećat će se i iznos socijalne pomoći, s trenutačnih 800 na 1.000 kuna mjesečno za odraslog samca, piše Jutarnji list.
“Želimo povećati naknade u sustavu socijalne skrbi jer smatramo da adekvatnost tih naknada u ovom trenutku nije dovoljna. Mi smo u HDZ-u u svojem predizbornom programu obećali podizanje osnovice temeljne socijalne naknade, odnosno zajamčene minimalne naknade sa 800 na 1.500 kuna mjesečno. Sada ćemo je podići na 1.000 kuna što smatramo prvim korakom u rješavanju adekvatnosti visine naknada”, potvrdio je za Jutarnji list ministar rada Josip Aladrović.
Promjene ne idu u korist samo samcima. Izračun socijalne pomoći mijenjat će se i za druge kategorije stanovništva. Ministar je poručio kako u ovom trenutku još ne može govoriti o konkretnim promjenama i iznosima, ali je potvrdio da će se ublažiti rigorozni kriteriji za ostvarivanje prava.
Stručnjak: Pozdravljam promjenu, ali nije dovoljna
Dr. Zdenko Babić s katedre za socijalnu politiku Studijskog centra socijalnog rada zagrebačkog Pravnog fakulteta pozdravlja povećanje, ali kaže da nije dovoljno. Pogotovo kada vidimo europski kontekst:
“Samo povećanje osnovice sa 800 na 1000 kuna ne čini mi se dovoljnim za podmirenje osnovnih životnih troškova, osobito ako je poznato da linija siromaštva za samca u Hrvatskoj iznosi 2700 kuna.
U većini država socijalna pomoć odgovara udjelu od 60 do 80 posto linije siromaštva. Nakon povećanja hrvatskog iznosa na 1000 kuna bit ćemo tek na 37 posto propisane linije siromaštva”, kazao je dr. Babić za Jutarnji list.
On je naglasio kako se posljednjih godina broj primatelja ove naknade značajno smanjio, za gotovo 50 posto, i to zbog rigoroznih uvjeta, iseljavanja i zbog veće zaposlenosti.
Hoće li ove promjene izazvati kaos u mirovinskom sustavu?
Na portalu smo ranije problematizirali najavu Vlade da socijalnu pomoć podigne na 1.500 kuna. Daleko od toga da ljudima ne treba pomoći, ali što će biti s umirovljenicima. Podsjetimo, minimalni uvjet za ostvarivanje prava na mirovinu u RH je 15 godina mirovinskog staža. Neovisno o plaći, hrvatski umirovljenik bi za samo tih 15 godina trebao dobiti najnižu mirovinu. Ona se lagano računa, jednostavno trebamo pomnožiti broj godina staža, u ovom slučaju 15, s aktualnom vrijednošću mirovine koja sada iznosi 69,81 kuna. Najmanja mirovina koju čovjek može dobiti za 15 godina staža ovom računicom iznosi 1.047 kuna.
Kada bi Vlada doista povećala socijalnu pomoć na 1.500 kuna, efektivno bi korisnicima isplaćivala kao da su dobili najnižu mirovinu za 22 i pol godine radnog staža.
Tada bi “socijala” u dobrom broju slučajeva bila “isplativija” od radom zarađene mirovine.
