Akcijski plan za starije osobe dolazi iz stranke Možemo!: Pet točaka za bolji život umirovljenika
Osim prosvjeda koji se danas održao na glavnom zagrebačkom trgu i koji je održan protiv siromaštva, na svojoj konferenciji za novinare su iz stranke Možemo! otkrili konkretne poteze za početak unapređenja kvalitete života starijih građana. Kažu kako bi ova rješenja moga biti donesena u kratkom roku, a radi se o pet različitih mjera.
Umirovljenici | Foto: Pexels / Oleksandr P
Da je voda došla do grla brojnih umirovljenika uviđaju i iz političkih stranaka. Tako je na današnji Međunarodni dan starijih osoba konferenciju za novinare održala i stranka Možemo!. Oni su detaljno predstavili akcijski plan u pet točaka za bolji život umirovljenika.
Akcijski plan za bolji život starijih
Život umirovljenika je težak, a to su prepoznali i iz stranke Možemo!. Pripremili su tako akcijski plan s mjerama za unapređenje života starijih osoba.
– Svjesni loše kvalitete života starijih osoba u Hrvatskoj, podsjećamo na rješenja za koja smatramo da bi mogla u relativno kratkom roku doprinijeti poboljšanju standarda i kvalitete života svih naših starijih sugrađana, rekli su zastupnici stranke Možemo!.
Njihov plan i rješenja za bolji život umirovljenika prenosimo u cijelosti.
1. Potrebno je podići mirovine kako bi u naredne četiri godine bile 67 posto prosječne plaće
– Plan nam je osigurati svakom starosnom umirovljeniku mirovinu u iznosu od 1/60 plaće za svaku godinu staža. To je razina koja svakom umirovljeniku s ostvarenim stažem od 40 godina jamči mirovinu u visini od 67 posto plaće. Da bi se to dosegnulo, potrebno je sadašnju razinu mirovina realno podići za 10 posto. Taj ćemo cilj postići tako da u svakoj godini četverogodišnjeg mandata sistemski povećavamo mirovine za 2,5 posto, i to povrh standardnog polugodišnjeg usklađivanja propisanog Zakonom. Pritom, to sistemsko povećanje treba primijeniti na sve umirovljenike koji su umirovljeni prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a ne samo na korisnike starosnih mirovina. Procijenjeni godišnji trošak planiranog izvanrednog povećanja mirovina iznosio bi između 160.000.000 u prvoj godini i 200.000.000 eura u zadnjoj godini mandata, najavila je Sandra Benčić, koordinatorica stranke i predsjednica stranačkog kluba u Hrvatskom saboru.
2. Osiguranje provedbe postojećih prava
Možemo! će tražiti i omogućavanje podnošenja zahtjeva za mirovinom i do šest mjeseci unaprijed – sada je zakonsko ograničenje mjesec prije najranije, zatim propisivanje novčanih kompenzacija (kazni) u slučaju kašnjenja rješenja te ukidanje pravilničke odredbe da se umirovljenicima ne isplaćuje naknada za putne troškove povezane s liječničkim pregledima/liječenjem jer im je osiguran željeznički prijevoz, s obzirom da nemaju svi umirovljenici dostupnu željeznicu niti svi smiju u javni prijevoz.
3. Jačanje kapaciteta pučkog pravobranitelja
Također, Možemo! traži da se izmjenama Zakona o pučkom pravobranitelju osigura poseban zamjenik/ica pučke pravobraniteljice s pripadajućim uredom i stručnjacima i u centralnom uredu, a posebno u regionalnim uredima kako bi se podigli kapaciteti Ureda pučke pravobraniteljice za kontinuiran rad na rastućim problemima s kojima se osobe starije životne dobi susreću.
– Želimo naglasiti da Ured pučke pravobraniteljice jest prepoznao probleme starijih kao jedno od ključnih pitanja kršenja ljudskih prava i rizika od siromaštva, te da iznimno predano rade na poticanju Sabora, vlade i JLS da donose rješenja i usluge koje će poboljšati život našim umirovljenicima, no isto tako smo svjesni da je nužno institucionalno i financijski ojačati njihov ured da bi pokrili sve potrebe s kojima se susreću, poručuje Benčić.
4. Poboljšanje uvjeta stanovanja, ciljane i besplatne javne usluge za starije osobe
– Cijene domova za starije osobe su eksplodirale. Kako sad stvari stoje, ispada da su domovi postali komercijalna usluga koju mogu platiti samo oni koji imaju novac. Ovakav model je uistinu neodrživ i nepravedan i država mora pod hitno mijenjati model financiranja domova za starije. S jedne strane, država mora u većoj mjeri subvencionirati korisnike kojima je potreban smještaj u dom, prema jasnim kriterijima kako bi smještaj dobili svi oni kojima je to uistinu potrebno, a s druge strane potreban je razvoj socijalnih usluga kako bi starije osobe mogle što duže živjeti u vlastitom domu i dobiti svu potrebnu skrb, rekla je Jelena Miloš.
Također, u Zagrebu nastojimo ublažiti udar inflacije i širiti socijalne usluge za naše građane. Grad Zagreb nije povisio cijenu domova za starije ni za jedan jedini cent otkad je Možemo! na vlasti. Uz to, uveli smo besplatan gradski prijevoz ZET-a za sve starije osobe iznad 65 godina, proširili smo i povećali novčane naknade za umirovljenike te širimo kapacitete domova za starije, dodala je Miloš. O dvije nove lokacije domova za starije u Zagrebu smo pisali i u ovom tekstu.
Dodjela gradskih stanova za samce, zaštićeni najmoprimci
– U Gradu Zagrebu u Odluci o najmu stanova smo prepoznali samačka kućanstva, i to posebice staračka umirovljenička kućanstva kao ona koja su posebno ugrožena. Znamo da je samački život često i razmjerno skuplji pa kako bismo kontrirali tu situaciju u Odluci smo digli sve pragove prihoda za samačka kućanstva. Važna inovacija, pogotovo za ljude koji su dobili stan kao zaposleni je da im se može umanjiti stanarina kada postanu umirovljenici i kada im se radi toga značajno smanje prihodi, rekao je saborski zastupnik Marin Živković. Te bi mjere trebala preuzeti i država, a nadamo se da će nam na upravljanje uskoro prepustiti i državne stanove u Zagrebu, rekao je saborski zastupnik Marin Živković.
– Što se tiče zaštićenih najmoprimaca, pozivamo Vladu da odgodi primjenu programskih mjera do odluke Ustavnog suda o ustavnosti zakona. Naime, problem je što će se većini stanara, od kojih su većina umirovljenici, značajno pogoršati stambeni status i povećati troškovi stanovanja. Uzevši u obzir da su prethodna rješenja padala na ustavnom sudu upravo zato što su stavljali prekomjeran teret na zaštićene najmoprimce, smatramo neodgovornim da Vlada krene u provedbu mjera koje idu na štetu zaštićenih najmoprimaca bez da je izvjesno da će to uistinu biti održivo rješenje. Napomenuo bih i da je Vlada u svom programu rekla da iseljavanjem zaštićenih najmoprimaca povećati priuštivost stanovanja tako jer će više stanova biti na tržištu. Moramo reći da ta matematika ne stoji jer postojeći stanari neće nestati. Mi smo tražili od Vlade informacije o tome koliko se osoba prijavilo u registar, koju su programsku mjeru odabrali, koja je prosječna dob stanara u stanovima te koliko ima prijavljenih osoba po stambenoj jedinici koji su prijavljeni u registar te smo ih i putem mehanizma zastupničkog pitanja pozvali na odgodu primjena mjera, kaže Živković.
5. Snažnije mjere protiv nasilja nad starijim osobama
Prema istraživanju i kampanji NEVidljive koje je provelo Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, u Zagrebu živi gotovo 100.000 žena starijih od 65 godina, a istraživanje na uzorku od 1.430 ispitanika, pokazalo je da je svaka peta osoba doživjela neku vrstu nasilja, bilo da se radi o nasilju od članova obitelji (59, 5 posto) (s porastom zanemarivanja – (nebriga) odnosi se na namjerno ili nenamjerno nepružanje osnovnih uvjeta za život i potrebne njege) ili institucija (16,7 posto). No, 80 posto njih nasilje neće prijaviti jer ‘ne vjeruju da bi prijava išta promijenila’, što dodatno govori o njihovu nepovjerenju u sustav.
– To jasno ukazuje na potrebu da se jača povjerenje u sustav i provode snažnije mjere protiv nasilja nad starijim osobama, ali i osnaživanje žena i muškaraca da prijave nasilje, rekla je saborska zastupnica Rada Borić.
– U Gradu Zagrebu, osim edukacija za zaposlenike/ice gradskih ustanova i mobilnih timova i osnaživanje žena i muškaraca da prijave nasilje, gradski dom Duga koji zbrinjava žene koje su preživjele nasilje, sigurno je mjesto i za brojne žene starije životne dobi. Treba istaknuti da Grad pri dodjeli stanova u najam, uz druge socijalne i/ili zdravstvene kriterije, posebnu pozornost obraća i na samce/samice starije životne dobi, često posebno ranjivu skupinu, od kojih mnogi nerijetko mogu završiti i kao beskućnici, podsjetila je.
Organizirane mjere društvene zajednice, od mreža potpore i skrbi starijim osobama do njihove uključenosti u društvene aktivnosti pospješuju zdravlje i kvalitetan život starijih osoba.
