Akademik Radman otkrio koje cjepivo preferira: “Ovo nije trebalo zvati pandemijom i dizati paniku”
Akademik i član vladinog Znanstvenog savjeta Miroslav Radman gostovao je na N1 televiziji kako bi komentirao epidemiju koronavirusa. Njegove izjave, i to ne po prvi puta, izazivaju kontroverze. Radman je govorio o ponašanju virusa, novom istraživanju koje bi trebalo pokazati da stroge mjere ne rade, smrtnosti od korone i cjepivu.
Foto: Miroslav Radman | Youtube screenshot
Akademik Miroslav Radman, ugledni genetičar s Mediteranskog instituta za istraživanje života i član vladinog Znanstvenog savjeta, gostovao je ovoga tjedna na N1 televiziji kako bi komentirao aktualnu situaciju s epidemijom koronavirusa. Njegove su izjave u javnosti ponovno postale predmetom kontroverzi, budući da je iznio malo drugačiju perspektivu o epidemiji nego onu na koju smo navikli.
‘Uskoro će izaći istraživanje koje pokazuje da stroge mjere ne funkcioniraju’
Voditeljica emisije ga je pitala zbog čega su nam brojke novozaraženih i preminulih žestoko pale u posljednjih mjesec dana. Radman odgovara da će uskoro izaći još uvijek neobjavljeni znanstveni rad sa Sveučilišta u Stanfordu koji će pokazati da stroge mjere ne donose nikakve rezultate:
“Teško je na to odgovoriti jer nema kontrolnog eksperimenta gdje bi ista Hrvatska bila u nekom drugom režimu. Međutim, rad koji će uskoro izaći od grupe profesora Johna Ioannidis sa Sveučilišta u Stanfordu, ja sam ga pročitao, govori da nikakve beneficije nisu detektirane kada govorimo o strogim i rigoroznim mjerama, u obzir s ovima slabijima. Zatvaranje restorana, maske na otvorenom, po toj najkompetentnijoj studiji koju sam vidio, to se ne isplati. Ne postoje nikakve beneficije od rigoroznih mjera, lockdowna i tako dalje”, kazao je Radman.
Radman je kazao kako ovaj virus često mutira, a tamo gdje mutacija virusu da određenu agresivnost i fitness, dođe do brzog rasta slučajeva. No, vrlo brzo daljnje mutacije virusu i oduzmu mu tu agresivnost pa brojke brzo padnu. Radman kaže da se to događa posvuda po svijetu:
“Tako da imamo jednu dinamiku oko kugle zemaljske, ta žarišta se pojave, planu i gase se. Ja mislim da to gašenje nema veze s onim što mi radimo, nego da je to sudbina virusa”, tvrdi Radman.
Ako je smrtnost mala, ovo nije trebalo zvati pandemijom i dizati paniku
Radman je kazao da “učimo od lošijih đaka”, odnosno da Hrvatska dobiva instrukcije o tomu kako odgovoriti na epidemiju od razvijenih zemalja koje imaju još goru epidemiološku situaciju od nas. Jedna od rijetkih zemalja koja je uspjela zaustaviti epidemiju rigoroznim mjerama jest Kina.
“Oni imaju puno puno restriktivnije mjere. Naime, ako se ljudi ne približe jedan drugom, onda sigurno neće biti prijenosa virusa. Međutim, koliko će to koštati?”, pita se Radman.
Radman je zatim ponovio svoje nepopularno mišljenje od prije nekoliko mjeseci o općoj smrtnosti virusa:
“Ovo je jako važno za čuti. Opća smrtnost ovog virusa nije nikakav razlog za paniku. Ako ima 0,05 posto, znači pet mrtvih na 10.000 od ovog virusa, onda nije ovo trebalo zvati pandemijom i nikakvu paniku dizati. Izgleda da se registrirani uzrok smrti u populaciji preusmjerio na koronu. Evo nakon nekoliko desetljeća nemamo ni gripu.
Koronavirus je zapravo neka vrsta oportunističke infekcije koja, da vulgarno kažem, dokrajči ljude čije je zdravlje već jako načeto. U tom slučaju, unutar prošle godine, ljudi koji su umrli u vezi infekcije koronavirusa, bili bi umrli i bez koronavirusa, ali možda mjesec, dva, tri kasnije.
Da smo to znali, onda bi strategija bila sasvim druga. To se zovu oportunističke infekcije koje na neki način dokrajče ljude koji su pri kraju života”, kazao je Radman.
Radman se kasnije u razgovoru referirao na postotak smrtnosti od 0,05 posto, kazao je da je tolika takozvana “dodatna” smrtnost od korone.
“Umiru i sportaši od 22 godine”
Voditeljica je reagirala kazavši kako smo imali više slučajeva smrti mlađih ljudi koji nisu imali kronične bolesti.
“Ja mislim da je to banalno. Nema nula smrtnosti kod ljudi od 30 i 40 godina ni po najboljim uvjetima. To je jedan mali broj i ovo je samo znak da postoji mali broj ljudi koji su biološki mladi, a koji imaju slabu kariku. Umiru od srca i sportaši s 22 godine. Moramo vidjeti brojke, a brojke kažu da su ti slučajevi rijetki i da nema nikakvog konflikta ako kažemo da su to mladi ljudi koji imaju urođenu slabost. Oni bi možda umrli za nekoliko mjeseci ili godina, no pod režimom koronavirusa to se dogodilo brže”, kazao je Radman.
Radman kaže da se ipak radi o iznimkama i aludira na činjenicu da se ogromna većina zaraženih oporavi.
“Ne bih želio da se zbog tih iznimki izgubi opća slika samo jer postoje iznimke. Iznimke uvijek postoje, peh postoji u životu i on pogađa i mlade i stare”, tvrdi Radman.
Hoće li se cijepiti?
Voditeljica ga je pitala o cjepivu, a Radman kaže da je cjepivo inovativno i da će cijepljenje protiv korone vjerojatno biti najmasovnije cijepljenje u povijesti.
“Znamo da kratkoročno nema velikih nuspojava, osim podataka iz Norveške gdje su stariji ljudi čak i umrli odmah nakon cijepljenja, međutim, to nije razlog za paniku. Ali ne znamo ništa o tome što će od tog novog cjepiva biti za 10 ili 20 godina. Jer znate, nakon eksplozije atomske bombe u Hirošimi i Nagasakiju nije bilo povećanja raka sljedeće godine. Tada bi se moglo reći ‘a, zračenje od atomske bombe ne izaziva rak’. No, trebalo je čekati dvadesetak godina da vidimo koliko je raka inducirano i provocirano s eksplozijom atomske bombe.
Ovdje srećom nemamo atomsku bombu, ali će se također trebati čekati”, kaže Radman.
Voditeljica ga je pitala hoće li hoće li se on osobno cijepiti.
“Kopirat ću svog kolegu, čuvenog profesora Didiera Raoulta – što ću ja raditi je moja privatna stvar. On kaže ‘ja sam državnu funkcioner i radit ću ono što mi je nadređeno, a što radim u svoje privatno vrijeme to nitko ne treba znati’.
Da ne ispadne da se ne igram igara, ja bih izabrao klasičnu vakcinu. To znači od Sanofi i GlaxoSmithKline ili čak kinesku koja je atenuirani virus jer s time imamo iskustva 150 godina, a s ovom modernima još nikakve”, kazao je Radman.
