“Agrokor s manje od 1,5 posto ukupne imovine u fondovima nije ugrozio mirovine”
Obvezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj prošlu su godinu zaključili s gotovo 92 milijarde kuna. Tvrde kako slučaj Agrokor nije ugrozio mirovinski sustav, no tijekom rasprave u Saboru pojedini su zastupnici napomenuli kako se u takvoj “pozitivnoj računici” čak 72 posto odnosi na državne obveznice, odnosno 66 milijardi duga države.
Mogu li naši umirovljenici biti bezbrižni? Ilustracija: Pixabay
O mirovinskim fondovima, mirovinama i reformi sustava raspravljalo se jučer u Saboru. Predsjednik Uprave AZ obveznih mirovinskih fondova, Kristijan Buk, podnio je izvješća o radu četiri obvezna mirovinska fonda (AZ, Raiffeisen, Erste i PBZ Croatia) za prošlu godinu, istaknuvši kako mirovinski sustav zbog slučaja Agrokor – nije ugrožen.
Prema Bukovim riječima, problemi u koncernu Agrokor nisu doveli do velikog pada vrijednosti imovine fondova i nisu imali presudni utjecaj na ostvarene prinose. Naime, vrijednosni papiri Agrokora nikada nisu prelazili 1,5 posto ukupne imovine mirovinskih fondova pa nisu mogli značajnije utjecati na buduće mirovine. Istaknuo je kako se današnja izloženost prema Agrokoru mjeri u promilima.
Povećanje javnog duga države
Naveo je da je krajem 2017. godine u OMF-ovima bilo 1,44 milijuna članova, a ukupna imovina pod upravljanjem iznosila je 91,9 milijardi kuna, što je povećanje od 9,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Od te sume, 31 milijarda kuna je zarada koju su mirovinski fondovi zaradili za svoje članove i pripisali na njihove osobne račune. Fondovi su u protekloj godini ostvarili prinose od 4,57 posto u fondovima kategorije A, 3,06 posto u fondovima kategorije B te 6,1 posto u fondovima kategorije C, a apsolutna zarada za članove iznosila je preko 2,7 milijarde kuna.
“Hrvatski mirovinski fondovi spadaju u sam vrh po ostvarenim realnim prinosima u zemljama Europe i imaju bolji realni prosječni prinos u zadnjih 10 godina od većine članica OECD-a”- rekao je Buk, a prenosi Index.hr.
Branimir Bunjac iz Živog zida istaknuo je da drugi mirovinski stup ima i takozvane tranzicijske troškove koji su, kako tvrdi, viši nego prinosi, a ogledaju se u povećanju javnog duga države. Stoga je, ističe, država u minusu nekoliko desetina milijardi kuna i nema dobitka iz drugog stupa. Također, upozorio je i na naknade mirovinskih fondova koje godišnje iznose 400 milijuna kuna.
Uskoro predstavljanje mirovinske reforme
Da će mala plaća dati malu mirovinu, bez obzira na sva tri stupa, kazao je HSU-ov Silvano Hrelja, dok je SDP-ov Boris Lalovac istaknuo da bi fondovi trebali više ulagati u gospodarstvo, odnosno infrastrukturu i energetiku ili sudjelovati u privatizaciji HEP-a. HDZ-ov Ivan Šuker napomenuo je pak kako se o gotovo 100 milijardi imovine hrvatskih građana raspravlja u gotovo praznoj Sabornici.
Da se od spomenute 92 milijarde kuna čak 72 posto, odnosno 66 milijardi nalazi u obveznicama Republike Hrvatske, ponovio je Ivan Lovrinović iz stranke Promijenimo Hrvatsku. Taj novac mirovinskih fondova predstavlja državni dug, a kao rješenje predlaže samo dva stupa, pri čemu bi drugi bio dobrovoljan. Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, Majda Burić najavila je skoro predstavljanje mirovinske reforme unutar koje će, kazala je, biti riješen i dodatak na mirovine od 27 posto.
