Znanstvenik Nestić o izbornim obećanjima za rast mirovina: ‘Nije ih moguće ispuniti’
Znanstvenik Danijel Nestić smatra da izborna obećanja stranaka o većim mirovinama dugoročno nisu održiva. Državni proračun, smatra, to ne bi mogao podnijeti. Kao probleme je istaknuo lošu demografsku sliku, premali broj zaposlenih od čijih se doprinosa financiraju mirovine, ali i mali prosjek radnog staža prilikom odlaska u mirovinu. Kao rješenje za veće mirovine vidi uplate doprinosa za sve oblike rada.
Snimak zaslona: N1 Televizija
Ako itko poznaje kretanja državnih financija i mirovinski sustav u njima, onda je to znanstveni savjetnik zagrebačkog Ekonomskog instituta, Danijel Nestić. Ipak, ono što ovaj vrhunski stručnjak govori slabo dopire do šire javnosti, jer su činjenice u odnosu na želje manje privlačne. Da su izborna obećanja o većim mirovinama samo popis lijepih želja, da se iščitati iz Nestićeva gostovanja na N1 televiziji. O izbornim obećanjima za rast mirovina kaže da više nude oni koji ne znaju hoće li doći na vlast, ali jedno je sigurno, svi nude nešto što državni proračun ne može podnijeti.
Mirovinski sustav ovisan o plaćama
– Trošak u prvoj godini neće biti problematičan, ali rast mirovina svake godine ostavlja dojam da je obećanja nemoguće ispuniti, kaže Nestić.
Naime, za mirovine se već sada iz državnog proračuna izdvaja sve više novca, o čemu smo pisali ovdje, pa bi i sva daljnja povećanja išla upravo iz tog izvora. Međutim, dugoročno je to nemoguće, a da se pritom ne uzme novac namijenjen za nešto drugo kako bi se umirovljenicima dalo više.
– U osnovnoj ideji naš javni mirovinski sustav ovisan je o plaćama. Vaša mirovina, uz neke sitnice, ovisi o dužini i plaći u odnosu na prosječnu hrvatsku. Međutim, događa se, zbog raznoraznih intervencija, da više od polovice umirovljenika ima narušen taj segment, mirovina im nije rezultat umnoška staža i uplaćenih doprinosa, kazao je Nestić.
Uplate doprinosa na sve vrste ugovora kao rješenje
Umirovljenici će u velikoj većini slučajeva reći da jedva preživljavaju s ovime što dobivaju. Mirovine su jako niske, smatra to i sam Nestić, ali Hrvatska ima nekoliko prepreka za isplatu većih mirovina. Prva je jako loša demografska situacija. Drugo, relativno je malo zaposlenih koji moraju financirati veliki broj umirovljenika. Uz to, imamo situaciju da ljudi relativno rano idu u mirovinu, u prosjeku s 31 godinom staža.
Kao rješenje Nestić vidi da država od prvog radnog dana građane potiče da uplaćuju mirovinsko, odnosno da to čine poslodavci.
– Sve te ugovore treba omogućiti tako da osiguraju uplatu mirovinskih doprinosa. Kao i svaki drugi oblik rada, radilo se o dostavi ili honorarnom radu. Tad bi mirovine bile veće, a svaki rad bi bio legalan. Također, svaki od tih oblika rada donosio bi određena mirovinska prava, zaključio je Danijel Nestić.
Stručnjak za kraj predviđa da će Hrvatska neminovno imati pad domaće radne snage, zbog čega poziva da se strane radnike integrira i potakne kako bi doprinosili našem sustavu.
