Najnižu mirovinu u Hrvatskoj ima 27 posto umirovljenika. Njih 310.320 preživljava mjesec s prosječnih 318 eura. Da bi stvar bila gora, kada ne bi bilo ovog zaštitnog mehanizma, njihova bi mirovina, izračunata na temelju radnog staža i plaća, bila više od stotinu eura niža. U izračun najniže mirovine ne ulazi plaća, već se godine staža računaju prema vrijednosti najniže mirovine. Alarmantno je da smo prije dva desetljeća imali više nego trostruko manje korisnika najniže mirovine.
S najnižom mirovinom teško da ostane puno za hranu | Pexels
Više od 27 posto svih umirovljenih građana prima najnižu mirovinu. Tih 310.320 umirovljenika preživljava svaki mjesec s prosječnih 318 eura, od čega mnogi i s manje. Svaki treći građanin stariji od 65 godina je siromašan, a Hrvatska je četvrta zemlja po siromaštvu starijih u Europsko uniji, upozorava Sindikat umirovljenika Hrvatske. Linija siromaštva iznosi 572 eura, poručuju iz SUH-a, a čak 70 posto svih umirovljenika ima mirovinu ispod tog iznosa. Upravo zato predlažu određivanje minimalne, umjesto najniže mirovine, o čemu smo pisali ovdje.
Zaštitni mehanizam za još manje realne mirovine
Kako li je tek samcu koji živi s 318 eura prosječne najniže mirovine, teško je uopće i zamisliti. Da bi stvar bila gora, umirovljenika s najnižom mirovinom sve je više. Naime, najniža mirovina usko je vezana uz prosječnu plaću koja raste. Ako je netko cijeli svoj radni vijek radio za ispodprosječnu plaću, može u konačnici očekivati najnižu mirovinu. Najniža mirovina računa se onda kada bi mirovinama na temelju prosjeka plaća i godina radnog staža bila niža od najniže. Tako na neki način najniža mirovina predstavlja zapravo zaštitni mehanizam za građane koji bi, da nje nema, imali još manje mirovine.
Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje otkrivaju da bi upravo najniža mirovina iznosila u prosjeku 114 eura manje da je računata prema godinama staža i plaćama. Naime, bez mirovina prema međunarodnim ugovorima, iznos najniže mirovine penje se na 350 eura, a broj korisnika smanjuje se na 265.565 umirovljenika koji je koriste. Na temelju staža i plaća, iznos te mirovine bio bi 236 eura.
Manje od 100.000 najnižih mirovina prije 20 godina
Najniža mirovina računa se tako da se vrijednost najniže mirovine (VNM) za jednu godinu staža od trenutnih 12,13 eura pomnoži s godinama staža. Za 20 godina radnog staža najniža mirovina iznosi 242,6 eura, za 30 godina staža 363,9 eura, a za 40 godina staža 485,2 eura. Na najnižu mirovinu ne primjenjuje se dodatak od 27 posto. S druge strane, primjenjuje se penalizacija, odnosno umanjenje najniže mirovine u slučaju da se osoba odluči otići u prijevremenu mirovinu. Da takvu vrstu penalizacije treba ukinuti, upozorio je nedavno u Saboru i zastupnik Silvano Hrelja, o čemu više možete pročitati ovdje.
Posebno zabrinjava rast broja korisnika najnižih mirovina. Naime, prije samo godinu dana bilo ih je 280.325, što je gotovo 30.000 manje nego danas. Početkom 2022. imali smo oko 275.500 korisnika najniže mirovine, a dodatnih 7.000 manje početkom 2021. godine. Na početku 2020. bilo ih je 258.677 pa tako vidimo trend povećanja iz godine u godinu. Prije točno deset godina, 2014. imali smo 194.623 korisnika najnižih mirovina, dakle oko 115.000 manje nego danas. Odemo li dva desetljeća unazad, prema podacima HZMO-a 2004. godine bilo je 99.276 najnižih mirovina, što je više nego trostruko u odnosu na danas.
Ipak, valja naglasiti da su među najnižim mirovinama i one poljoprivrednika i obrtnika koji su radili za vrlo male plaće ili su si uplaćivali minimalac, što dodatno ruši prosjek.
