Život civilnih stradalnika: ‘Ako nisu u stanju privređivati, žive samo od invalidnine’
Za razliku od braniteljske populacije, civilni stradalnici Domovinskog rata tek nedavno su dobili zakon koji regulira njihova prava. No, ta su prava malobrojna i uglavnom se svode na mjere pomoći osobama s invaliditetom te nekoliko vrsta invalidnina, ovisno o tome jesu li sami stradali u ratu ili su članovi obitelji poginulog ili nestalog civila.
Osoba u invalidskim kolicima | Foto: Pexels, alexandre saraiva carniato
Često se govori o braniteljskim mirovinama kao povlaštenima u odnosu na ostale. Po kriterijima njihova određivanja, odnosno pravima koja imaju branitelji i članovi njihovih obitelji, ali i po iznosu, u odnosu na redovite propise to možda i zvuči točno.
No, u svakom ratu uz vojnike stradavaju i civili. U Hrvatskoj se, unatoč tomu da i među braniteljima i među civilima ima poginulih, nestalih i ranjenih, njihova prava drastično razlikuju. Treba podsjetiti da je u zasebnoj kategoriji u mirovinskom sustavu smješteno 71.299 branitelja i članova njihovih obitelji, dok je onih kojima su mirovine priznate prema redovitom propisu, a određene prema braniteljskom zakonu još 58.589. S druge strane, još uvijek nije sasvim poznat broj civilnih stradalnika Domovinskog rata.
– Procjenjuje se da je broj civilnih žrtava rata između 4.000 i 8.000, no ne postoji do voljno kvalitetan i jasan podatak koji bi potvrdio točan broj. Postoji nekoliko podataka u upotrebi, primjerice broj od 6.605 poginulih kojemu se pridodaje udio u ukupnom broju nestalih kao i stradalih srpskih civila. Prema podacima odjela za informiranje Ministarstva hrvatskog zdravstva iz 2000. godine, u Hrvatskoj je tijekom Domovinskog rata poginulo, ubijeno ili umrlo od posljedica ranjavanja ukupno 4.137 civilnih osoba. U taj broj tada još nisu bili uključeni poginuli civili, ekshumirani i identificirani iz masovnih i pojedinačnih grobnica te poginuli civili na privremeno okupiranom području Hrvatske.
Te kategorije stradalnika procjenjuje se na još ukupno 2.468 civilnih žrtava pa bi ukupan broj smrtno stradalih civila iznosio 6.605 osoba. Dodatne procjene govore o 3.115 poginulih civila i 9.500 ranjenih. Radna skupina za izradu registra djece poginule uslijed ratnih razaranja u Republici Hrvatskoj iznijela je podatke o broju stradale djece, pri čemu Registar broji 400 poginule i 1.044 ranjene djece s napomenom da se ne radi o konačnoj brojci, piše u svom istraživačkom izvještaju ‘Civilne žrtve rata u Hrvatskoj’ iz 2012. godine Centar za suočavanje s prošlošću Documenta.
Nekoliko vrsta invalidnina
Dakle, očito je da je civilnih stradalnika manje, no imaju li ista prava s obzirom na to da su stradali, bilo da su poginuli, ranjeni ili nestali, pod istim okolnostima kao i hrvatski branitelji? Unatoč tomu što je tek 31. srpnja 2021. godine na snagu stupio Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata, njime su tek djelomično uređena neka prava.
– Civilni stradalnici nemaju mirovine, osim ako su ih zaradili, odnosno ako su negdje radili, zaradili staž, pa po osnovi staža imaju i mirovine. Što se tiče invalidskih mirovina, one su također redovne invalidske mirovine. Imala sam supruga 100-postotnog invalida, koji je otišao u mirovinu po osnovi bolesti. Jednostavno, nema članka po kojem bi se priznalo pravo na invalidsku mirovinu civilnih stradalnika u mirovinskom sustavu, objasnila nam je Julijana Rosandić, predsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Hrvatske.
Do već spomenutog 31. srpnja 2021., civilni stradalnici nisu imali gotovo nikakva prava. Zakonom im je izjednačena osnovica za osobne, obiteljske, povećane i uvećane invalidnine, s osnovicom za invalidnine hrvatskih branitelja koja iznosi 441,44 eura. No, kako je u planu podizanje osnovice za braniteljske invalidnine, o čemu smo pisali ovdje, ostaje pitanje hoće li se isto dogoditi s invalidninama civilnih stradalnika.
– U zakonu postoji nešto što se zove naknada po gubitku člana obitelji i naknada po tjelesnom oštećenju. Naknada po tjelesnom oštećenju je osobna invalidnina, a naknada po gubitku člana obitelji je obiteljska invalidnina, dakle nije mirovina, objasnila je Rosandić.
Naravno, ne dobivaju svi civilni stradalnici isti iznos invalidnine, već se on isplaćuje ovisno o postotku utvrđenog invaliditeta. Oni sa stopostotnim invaliditetom dobivaju naknadu bez obzira na to treba li im tuđa njega ili ne treba. Ostali, s invaliditetom od 20 do 90 posto, dobivaju smanjene iznose.
Rijetka ostala prava
Uz to, civilni stradalnici imaju pravo na još nekoliko novčanih naknada, ovisno o tome imaju li invaliditet ili su članovi obitelji preminulih i nestalih stradalnika Domovinskog rata. Osobe s invaliditetom po zakonu imaju pravo još na dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski i posebni dodatak, pravo na prilagodbu automobila i profesionalnu rehabilitaciju. Prava po osnovi gubitka ili nestanka člana obitelji uključuju četiri vrste obiteljske invalidnine te naknadu u visini tih invalidnina.
Ostala prava uključuju: posebnu naknadu za civilne stradalnike, jednokratnu novčanu pomoć, dodatak za pomoć u kući, pravo na posebni staž, besplatne udžbenike, stipendije, smještaj u učeničkim i studentskim domovima, prednost pri zapošljavanju, smještaj u ustanove socijalne skrbi, korištenje veteranskih centara, pokrivanje troškova prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka civilnih stradalnika te oslobađanje od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta i sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi.
Ta su prava striktno određena strogim cenzusima te ih ne koriste svi. Posebno su diskutabilna prava koja se odnose na besplatne udžbenike, stipendije i smještaj u domovima, jer su stradalnici rata koji su ranjeni kao djeca sad već odrasli ljudi. Upravo njih Rosandić ističe kao skupinu koja je tijekom godina posebno bila zakinuta.
– Dakle ranjeno dijete ima samo osobnu invalidninu. Ako je ranjeno u ratu do te mjere da nije moglo ići u školu, obrazovati se, a kasnije i zaposliti se i zarađivati, prima samo osobnu invalidninu. Neki imaju naknadu za tuđu njegu i pomoć i ortopedski dodatak. To imaju samo stopostotni invalidi, oni ležeći u krevetu. Sva ostala djeca, ako nisu sposobna za privređivanje, žive od gole invalidnine koja je razmjerna postotku invaliditeta, upozorila je Rosandić.
Cijena života civila u ratu
Dodala je kako roditelji koji su u ratu izgubili dijete dobivaju svega oko 1.530 kuna (203,06 eura) invalidnine za to dijete. Dakle, toliko košta život civila u ratu. Osim toga, Rosandić je upozorila kako postojećim zakonom nisu uređena brojna prava.
– Ono što smo tražili i što ćemo opet tražiti je pravo na medicinsku skrb, prioritete pri pregledima, uvođenje pregleda jednom godišnje kako civilni invalidi i obitelji ne bi morali plaćati police osiguranja i kako im se ne bi skidalo 9,29 eura za dopunsko zdravstveno osiguranje. Djeca koja su stradala u ratu bi također trebala biti zbrinuta po svim pitanjima, od školovanja, visokog obrazovanja pa do stambenog pitanja, smatra Rosandić.
Iako je Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata donio neke pomake u ostvarivanju prava, oni su u usporedbi s braniteljskom populacijom zanemarivi, pogotovo ako se uzme u obzir da su i jedni i drugi prošli jednake strahote, ali, eto, u očima države nisu jednako tretirani. Nisu čak niti zabilježeni, što bi trebalo biti promijenjeno registrom. No, i ta će brojka ovisiti o broju onih koji će podnijeti zahtjev za primanjem neke od invalidnina na koje civilni stradalnici imaju pravo.
