Obećanja umirovljenicima uvijek stižu prije izbora, a realizacija je spora. Država na mirovine troši samo deset posto BDP-a, što je manje od prosjeka Europske unije. Mirovinskom reformom mijenja se formula usklađivanja, ali vrlo malo. Stiže i trinaesta mirovina, ali u puno manjem iznosu od realne mirovine. Ukinut će se i penalizacija, ali ona treba biti za sve jednaka. Tako je nadolazeći mirovinsku reformu u Trećoj dobi sumirao Željko Šemper.
Željko Šemper | Mirovina.hr/Canva
O mirovinskoj reformi u HRT-ovoj Trećoj dobi kod urednice Anite Hrstić govorio je mirovinski analitičar Željko Šemper. Sva su obećanja Vlade, rekao je uvodno, zapravo predizborna. Tako je država uoči parlamentarnih izbora lani u ožujku digla drastično plaće zaposlenicima u državnim i javnim službama. Nakon što su dobili izbore, sebi su odmah digli plaće za 80 posto, podsjeća, dok su umirovljenici stalno na čekanju i slušaju jedno te ista obećanja već predugo. Sada opet pred lokalne izbore isto.
Udio troškova za mirovine u BDP-u niti deset posto
– Naš mirovinski sustav je vrlo bolestan, bolesnik koji kašljuca, a ta se bolest pokušava ublažiti nekakvim dodacima. Međutim, najbolji podatak je udio troškova za mirovine u BDP-u. Prosjek u EU-u je 12 do 13 posto, pri čemu Grčka i Italija imaju 16 posto, Austrija i Francuska 15 posto te Španjolska i Portugal 14 posto. Hrvatska nema niti 10 posto izdvajanja za mirovine u BDP-u, kaže Željko Šemper.
Nova formula usklađivanja u omjeru 85:15 je jedna velika sramota, smatra, jer će donijeti vrlo malo. Efekt tog povećanja je 1,61 euro na prosječnu mirovinu, kaže mirovinski analitičar. Mirovine se trebaju usklađivati prema jednom parametru, rastu cijena ili plaća. To je samo da se zaštiti vrijednost mirovine. Optimističan nije ni oko uvođenja trajnog dodatka, takozvane trinaeste mirovine. Španjolska i Portugal imaju i 13. i 14. mirovinu, kao i neke druge europske zemlje.
‘Vlada mora biti i solidarna kod isplate dodatka’
– To je jedna velika nepravda. Znamo da je mirovina stečeno pravo uplatama doprinosa i kroz godine staža. Gdje su tu uplaćeni doprinosi? Kakve su ljudi imali plaće i kakve su doprinose uplaćivali? To je jedno veliko ništa… Vlada je rekla da će se kod 13. mirovine voditi računa o ravnoteži između solidarne preraspodjele sredstava i uplaćenih doprinosa u mirovinski sustav. Sada od toga nema ništa, podsjetio je Šemper.
Predlaže da se odredi vrijednost godine staža, ali da se na to doda od 25 do 30 posto svake pojedinačne mirovine, čine bi se nagradile i uplate u mirovinski sustav. To su dva parametra koja čine mirovinu, dodaje.
Svim majkama dati dodatni staž za djecu
– Vlada će za 13. mirovinu izdvojiti 190 milijuna eura, a uz korekciju koju predlaže, ta bi suma narasla na 360 milijuna… I to je svega negdje 52 posto od prave 13. mirovine, ali bi umirovljenicima itekako značilo, zaključio je.
Šemper podsjeća i na najveću nepravdu, a to je dodatni staž za majke, zbog čega se i obratio Ustavnom sudu. Samo buduće umirovljenice dobit će 12 mjeseci dodatnog staža za svako dijete. Žene koje su se umirovile nakon prošle reforme od siječnja 2019. dobivaju 6 mjeseci, a sve umirovljene žene prije 2019. ne dobivaju ništa i tu sad opet imamo tri različita režima zakonske primjene. Šemper predlaže da sve majke dobiju 12 mjeseci, jer svaka je rodila, bila na porodiljnom ili bolovanju, a mirovine žena su manje, kao i plaće. Mjera, kaže, nije demografska, nego da se ublaži malo ta razlika.
Penalizaciju ujednačiti za sve umirovljenike
Mirovinskom reformom ukinut će se i penalizacija prijevremenih mirovina sa 70 godina, o čemu smo detaljno pisali ovdje. Zakon ne razlikuje one koji su svojevoljno otišli u prijevremenu, a koji su na to bili prisiljeni. Četiri su kategorije penalizacije, a kazna je u rasponu od 6 do 20 posto pa to treba ujednačiti i onda čekati moment ukidanja. Poduzeća su se rješavala viška radnika, a ti su ljudi izgubili radna mjesta i još dobili doživotnu penalizaciju. Ukidanje penalizacije je, kaže Šemper, melem na tu ranu.
Šemper kaže da su ti ljudi otišli u prijevremenu mirovinu s duljim stažem od starosnih umirovljenika pa ne stoji argument da će mirovinu primati dulje. Prijevremene mirovine su 60 eura manje, a za četiri godine staža više. Vlada će, kaže, na kraju napraviti ono što je naumila, bez obzira na prijedloge kroz javna savjetovanja i saborske rasprave. A dotad udio mirovine jedva doseže 40 posto.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
