Želite osnovati OPG i na njemu raditi uz mirovinu? Morate paziti na jednu stvar
Umirovljenika iz Belišća zanima može li osnovati obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo, biti zaposlen na svom OPG-u te i dalje primati mirovinu. Za to nema nikakve prepreke, ali pritom treba voditi računa da radno vrijeme ne prijeđe više od 20 sati tjedno. Na pola radnog vremena radi 32.600 korisnika mirovina, a najviše u trgovini. Inače, i umirovljenici koji rade imaju pravo na godišnji odmor kao i ostali radnici, bez obzira na to rade li svega nekoliko mjeseci ili dulje.
Umirovljenici su sve traženija radna snaga | Pexels
Sve se više građana okreće uzgoju domaćeg voća i povrća, što im je ujedno i prilika za dodatnu zaradu. Posebno je to važno umirovljenicima koji su još vitalni i mogu raditi, a uz mirovine žele dodatni izbor prihoda. Umirovljenika iz Belišća zanima može li osnovati obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo, biti zaposlen na svom OPG-u te i dalje primati mirovinu. Odgovor je potražio u pravnom savjetovalištu Sindikata umirovljenika Hrvatske.
– Prema važećim propisima možete biti nositelj OPG-a i kao umirovljenik i nema zapreke za to. U vezi vašeg radnog odnosa u OPG-u, propisano je da se mirovina ne obustavlja umirovljenicima ako rade najviše do 20 sati tjedno. Prema tome nema zapreke da se zaposlite kao radnik u OPG-u na navedeni način. Međutim vodite računa o tome da se kod prijave OPG-a uzima da nositelj radi određeni broj sati i kao zaposlenik čime bi ispunili već određeni broj sati rada. Savjetujemo da se o postupku upisa OPG-a raspitate kod Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a posebice o statusu nositelja u pogledu opsega radnog odnosa, odgovorili su SUH-ovi pravnici.
Inače, u Hrvatskoj radi sve više umirovljenika, njih 32.600 umirovljenika do polovine radnog vremena. Najviše građana u mirovini radi u trgovinama, gdje su i najtraženiji. Na tisuće umirovljenika zaposleno je i u prerađivačkoj industriji, ali i u stručnim i znanstvenim djelatnostima, o čemu smo pisali ovdje.
Radeći na pola radnog vremena, umirovljenici ostvaruju ista prava kao i ostali radnici. Razlike nema ni između rada u nepunom i punom radnom vremenu. Posebno je to značajno u slučaju godišnjeg odmora. Pravo na najmanje 20 dana imaju svi radnici, bez obzira na to koliko sati rade. Ako radite sezonski ili na određeno, imate također pravo na godišnji. Nakon mjesec dana ostvarujete 1,66 dana godišnjeg odmora, odnosno pet dana za tri mjeseca. Ipak, kada je riječ o dnevnom odmoru, Zakon o radu radi razliku između radnika, o čemu čitajte ovdje.
