Zanimljiva matematika: Moguće je povećati najniže mirovine za više nego dvostruko, evo na koji način
Najniže mirovine trenutno prima oko 285.000 umirovljenika. No, prosječni iznos od svega 287,12 eura nije dovoljan za pokrivanje najosnovnijih životnih potreba. Iako postoje razne ideje, platforma Umirovljenici zajedno drži da ima rješenje kako više nego dvostruko povećati najniže mirovine.
Grozno zvuči podatak da je 32,4 posto starijih osoba u Hrvatskoj u riziku od siromaštva. Sudeći po stanju u mirovinskom sustavu, gdje je najniža mirovina 287,12, a prosječna 412,99 eura, čini se da starije osobe zaista žive po dvije narodne poslovice: “Uzdaj se u se i u svoje kljuse” te “Tko radi ne boji se gladi”.
S udjelom prosječne mirovine u prosječnoj plaći od 36,80 posto, Hrvatska je pri europskom dnu. S druge strane, inflacija je učinila dovoljno da cijene prehrambenih proizvoda, osnovnih potrepština, lijekova i drugih usluga bivaju na europskom nivou. Kako bi se i mirovine tome približile, s raznih strana dolaze različiti zahtjevi.
Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske već godinama traže promjenu formule usklađivanja mirovina, na način da ona u obzir uzme 100 posto faktora koji je rastao više u proteklom razdoblju, bez obzira na to je li riječ o plaćama ili inflaciji. Uz to, traže uvođenje 13. mirovine, ali i podizanje osobnog poreznog odbitka, o čemu možete čitati ovdje.
Rast najnižih mirovina
Platforma Umirovljenici zajedno, pak, ima drugačije rješenje. Kao što smo već pisali, oni traže povećanje udjela izdvajanja za mirovine u BDP-u. Koordinator za suradnju sa političkim strankama i udrugama platforme Umirovljenici zajedno i predsjednik Stranke umirovljenika, Lazar Grujić u podcastu Mirovina.hr otkrio nam je što bi to značilo za umirovljenike.
– Svima nam je isti cilj – izbjeći siromaštvo. Poštujemo prijedlog SUH-a i MUH-a, ali mislimo da naš prijedlog daje sigurniju i zakonski osnovaniju varijantu. Trinaesta mirovina može i ne mora biti, a mi kažemo da sa 65 godina dobi i 41 godinom staža, uz zakonsku osnovicu za najnižu mirovinu od 15 eura, imamo osnovu da najniža mirovina bude 615 eura. Da pojasnim, neki će dobiti rješenje na manji iznos, ali mi predlažemo da HZMO izda rješenje na 615 eura. Kad kažemo da je 615 eura minimalna mirovina, onda držimo da je prosječna mirovina oko 900 do 1.000 eura, što je tu negdje oko 75 posto prosječne plaće, objasnio je Grujić.
Zanimljivo, ova “matematika” je na tragu onoga što bi umirovljenici rado vidjeli u svome džepu. U anketi, koju možete pročitati ovdje, čak 55,85 posto naših čitatelja smatra da bi im za normalan život bila potrebna mirovina od 1.000 eura. Još 30,81 posto njih drži da bi za normalan život mirovina trebala biti na razini prosječne plaće, koja je u svibnju iznosila 1.122 eura.
Obećanja, obećanja…
Koordinator platforme Umirovljenici zajedno dodaje da nisu ništa izmislili, već su svoj zahtjev utemeljili na predizbornim programima drugih stranaka. Naglasio je da u programu HDZ-a iz 2020. godine stoji da će prosječna mirovina biti podignuta na iznos od 60 posto prosječne plaće. Vrijedi podsjetiti da bi ovakvom intervencijom predložena minimalna mirovina bila za pet eura veća od trenutno najvišeg cenzusa za isplatu jednokratnog dodatka (610 eura).
– Ako to napravimo, nema više potrebe za paketima, subvencijama… Mi smo u tom trenutku izvukli iz siromaštva 60-70 posto ljudi. HZMO-u više neće trebati manekenke, ljudi će ići na more. Treba političke volje da se riješi taj problem, zaključio je Grujić.
Kakve bi još mjere trebalo poduzeti te što će tražiti na prosvjedu ujesen, ali i hoće li Umirovljenici zajedno krenuti u političku koaliciju s drugim strankama Grujić je otkrio u podcastu kojeg možete pročitati ovdje ili pogledati u videu ispod teksta.
