Zahtjevi za obiteljsku mirovinu: HZMO objasnio kad je potrebno imati dva obrasca, a kada dati još dokumenata
Nekoliko čitateljica obratilo nam se zbog problema oko zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine, što je moguće od 1. siječnja. Tvrde kako su ih u uredima HZMO-a tražili dokumentaciju koju bi već trebali imati i nije im jasno zbog čega procedura koja je bila dugo najavljivana mora biti toliko komplicirana. Iz Mirovinskog su nam pojasnili proceduru oko predaje zahtjeva. Naglasili su da u pojedinim slučajevima, udovice ili udovci trebaju podnijeti dva zahtjeva, a da će dodatnu dokumentaciju podnijeti samo ako se neke činjenice ne mogu utvrditi ili nisu potpune. Ispričavaju se korisnicima zbog neugodnosti te napominju da je zahtjeve moguće predati putem pošte ili sustava e-Građani.
Ilustracija: Pixabay
S 1. siječnjem i promjenom isplate obiteljske mirovine, o čemu smo već nebrojeno puta pisali, pojavili su se veliki redovi na šalterima ispostava i područnih ureda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Među udovicama i udovcima ima onih koji dosad nisu koristili mirovinu te onih koji bi uz vlastitu željeli primati i 27 posto mirovine pokojnika.
Iako je HZMO dosta toga objasnio u odgovorima na najčešća pitanja, koja smo i mi prenijeli, mnogo je onih koji su i dalje u dvojbama što od dokumentacije trebaju prikupiti. Na ruku im u pojedinim slučajevima ne idu ni službenici sa svojim zahtjevima. Jedna naša čitateljica obratila nam se, govoreći kako su ju tražili podatke koje bi već trebali imati.
– Da bismo dobili 27 posto obiteljske mirovine moramo ispuniti osam listova papira, s pitanjima koja već imaju u sustavu jer je suprug primao mirovinu. Da stvar bude još gora na neka ni ne mogu odgovoriti jer je suprug umro 2005. godine pa se više i ne sjećam. Između ostalog traže i potvrdu da je bio hrvatski branitelj, broj i datum rješenja mirovine. Nisam sigurna kako ću to sve nabaviti nakon 18 godina, požalila nam se jedna čitateljica.
Druga nam se, pak, javila jer su njenu 83-godišnju majku “izvozali” na šalteru HZMO-a u Sisku. Kaže kako su službenici zahtijevali originalnu dokumentaciju i novi smrtni list, iako je pokojnik preminuo prije četiri godine. Uz to, nisu htjeli primiti dokumentaciju preuzetu putem sustava e-Građani, čak su pitali i za prebivalište pokojnika i rodni list udovice. Kap koja joj je prelila čašu bilo je kad su joj na info telefonu objasnili proceduru podnošenja zahtjeva suprotno od onoga što se dogodilo na šalteru. Na kraju je s majkom predala zahtjev za obiteljskom mirovinom u pravnoj službi sisačkog ureda i nada se skorom odobrenju.
Zbrka oko obrazaca
Kako ovakvi primjeri ne bi postali praksa i kako bi umirovljenicima odagnali sve nedoumice, upitali smo HZMO kako bi službenici trebali postupati, u kojim se situacijama traži dodatna dokumentacija i je li moguće riješiti sve bez čekanja u redovima. Iz HZMO-a su se odmah pohvalili uvođenjem dodatnih šaltera, zbog čega više nema većih gužvi, o čemu se ranije oglasio i ravnatelj Mirovinskog. Istaknuli su i da nema potrebe pohoditi njihove urede i ispostave, jer će u slučaju da neki dokument nedostaje, poslati zahtjev za dostavu dokumentacije, što se ionako može učiniti poštom.
Naše čitateljice navele su nekolicinu različitih dokumenata za koje im je rečeno da trebaju dostaviti uz zahtjev za isplatu obiteljske mirovine u djelomičnom iznosu. No, postoji trik. Ako osoba dosad nije imala pravo na obiteljsku mirovinu, ali jest na starosnu, prijevremenu ili invalidsku mirovinu, prije podnošenja zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine (obrazac možete preuzeti na poveznici), mora podnijeti zahtjev za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu. Taj obrazac (također dostupan na poveznici) ima osam stranica, a na posljednjoj je navedeno sedam dokumenata koje preživjeli supružnik ili partner treba dostaviti. Od toga, pet dokumenata se odnosi na preminule osiguranike, odnosno osobe koje su umrle za vrijeme radnog vijeka. Posljednja dva dokumenta tiču se preminulih umirovljenika. Riječ je o medicinskoj dokumentaciji kojom se potvrđuje potpuni gubitak radne sposobnosti, ako ga je bilo te dokazi o zaposlenju u inozemstvu, ako je pokojnik radio vani, a nije ostvario pravo na inozemnu mirovinu.
Ako, pak, udovica ili udovac koristi obiteljsku mirovinu, a želi primati vlastitu mirovinu uz 27 posto obiteljske, mora podnijeti zahtjev za priznavanje prava na starosnu, prijevremenu starosnu, prijevremenu starosnu zbog stečaja poslodavca ili mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika (na poveznici). Među traženom dokumentacijom na obrascu tog zahtjeva nalaze se, između ostalog, potvrda o državljanstvu (preslik osobne iskaznice ili domovnice), izvatci iz matica rođenih i vjenčanih (ako je osoba radila u inozemstvu) te izvatci iz matice rođenih za svako dijete.
Koje dokumente treba dostaviti?
Čini se kako je tu uzrok svih zavrzlama na šalterima u uredima HZMO-a. Uz to, obrasci zahtjeva za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu i isplatu dijela obiteljske mirovine nose sličan naziv (1-4 i 1-4a), što i dalje može djelovati zbunjujuće. Srećom, iz HZMO-a su nam pojasnili kad i pod kojim uvjetima građani trebaju predati dodatnu dokumentaciju.
– Udovica/udovac uz zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine ne prilaže dodatnu dokumentaciju; uz napomenu da je prije podnošenja ovog zahtjeva potrebno imati rješenje o priznatom pravu i na obiteljsku i na osobnu (starosnu, invalidsku, prijevremenu starosnu) mirovinu kako bi se u konačnici mogao isplaćivati povoljniji iznos mirovine. Uz zahtjev za obiteljsku mirovinu prilaže se vjenčani list. Naglašavamo da je vjenčani list potrebno dostaviti kada je (u većini slučajeva) riječ o korisnicima starije životne dobi koji su vjenčani u jednoj od republika bivše SFRJ i/ili ako je supružnik preminuo u jednoj od republika bivše SFRJ jer podatci o vjenčanju i/ili činjenici smrti nisu upisani u matice Republike Hrvatske, ističu iz HZMO-a.
Pritom dodaju da se zahtjevi za obiteljsku mirovinu traže nakon smrti umirovljenika, ali i nakon smrti osiguranog radnika, što se utvrđuje putem OIB servisa Porezne uprave, zbog čega je potrebno dostaviti dokumentaciju za one činjenice koje nisu potpune ili ih je nemoguće u potpunosti utvrditi službenim putem. Isto tako, na prigovor naše čitateljice, naglašavaju kako se dokumentacija dobivena preko sustava e-Građani uzima u obzir.
– Ako je bilo pojedinačnih slučajeva u kojima radnici nisu prihvaćali takvu dokumentaciju, ovim putem ispričavamo se korisnicima, poručili su iz Mirovinskog.
Potrebno je obostrano razumijevanje
Dodaju kako su djelatnici koji rade na zaprimanju i obradi zahtjeva za mirovinu educirani te da dobivaju stalne interne upute, prolaze tečajeve te komuniciraju zbog ujednačavanja prakse na terenu. Ipak, ne mogu niti oni pohvatati stalne izmjene mirovinskih zakona, od kojih je, eto posljednjom i uveden novi model isplate obiteljskih mirovina.
– Propisi o mirovinskom osiguranju (ne samo u RH, već i u svijetu) vrlo su složeni, zbog čega često nije moguće jednom rečenicom obuhvatiti većinu korisnika, upravo zbog specifičnosti pojedinačnih slučajeva. U pojedinim pravnim situacijama potrebno je dodatno pojasniti određeno pravo koje se odnosi na konkretnu osobu, pri čemu je, naravno, od iznimne važnosti obostrano uvažavanje i razumijevanje, zaključuju iz HZMO-a.
Dakle, bez standardno komplicirane administracije ne može. Kako bilo, isplata obiteljskih mirovina, bilo cijelih ili u 27-postotnom iznosu, nije nerješiv problem. Cijela se procedura može obaviti i u poštanskim uredima ili putem sustava e-Građani. Obrasce je, pak, moguće kupiti i u Narodnim novinama. Ako i bude nekih problema u tom procesu, za njihovo rješavanje služe informacije na internetskoj stranici HZMO-a te info-telefoni 01/45 95 011 i 01/45 95 022. Jasno, s pitanjima se možete obratiti i redakciji portala Mirovina.hr putem e-maila: [email protected] ili porukom na našu Facebook stranicu, kao što su učinile čitateljice s početka priče.
