Zabrinjavajuće: Čak i uvećane nacionalne naknade za starije ostaju niže od socijalne pomoći, ali i od najniže mirovine
Iako će se iznos nacionalne naknade za starije osobe povećati na 150 eura, uz olakšavanje kriterija za njeno dobivanje i dalje se postavlja pitanje je li to dovoljno za izvlačenje starijih osoba iz siromaštva. Naime, od uvećane naknade će i dalje biti veća zajamčena minimalna naknada i najniža mirovina. Uz to, politika i struka upozoravaju na još nekoliko stvari koje je potrebno riješiti do 1. siječnja sljedeće godine.
Sitan novac | Foto: Pixabay
Nakon višemjesečnih najava i javnog savjetovanja u Saboru je održana rasprava, odnosno prvo čitanje prijedloga izmijenjenog Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Podsjetimo, riječ je o socijalnoj naknadi koja se isplaćuje od 2019. godine osobama starijima od 65 godina koje nisu stekle minimalne uvjete za odlazak u mirovinu, odnosno nisu skupile 15 godina staža.
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike je uvodeći ovu naknadu očekivalo kako će ju primati oko 21.550 osoba. No, u rujnu ju je primilo nešto manje od 7.000 osoba. Iz HZMO-a su otkrili kako su velik dio zahtjeva za naknadom odbili, najčešće zbog prevelikih prihoda i nedovoljnog trajanja prebivališta u RH.
Veća socijalna pomoć i najniža mirovina
No, to je samo dio problema koji odvraćaju ljude od korištenja nacionalne naknade za starije osobe. Na to su upozoravali pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter i saborski zastupnik Silvano Hrelja.
– Jedan od razloga je sigurno zajamčena minimalna naknada (ZMN), socijalna mjera namijenjena osobama koje nemaju dovoljno sredstava za podmirivanje osnovnih životnih potreba. ZMN ne ovisi o godinama života, ne ovisi o prebivalištu, ali ima stroge imovinske cenzuse. Pravo na ZMN u hrvatskom sustavu socijalne skrbi služi kao uvjet za različita druga prava, naročito na lokalnoj razini; naknade za troškove stanovanja i ogrjeva i socijalne pomoći koje isplaćuje lokalna uprava i samouprava iz svojih proračuna, poručio je Hrelja.
Po sadašnjem Zakonu o nacionalnoj naknadi za starije osobe, tu naknadu mogu primiti osobe starije od 65 godina koje su se odrekle ZMN-a ili mirovine. Istovremeno, to znači da su se odrekle i drugih prava koja im pripadaju. Uz to, nije isto hoće li osoba primati nacionalnu naknadu za starije ili ZMN. Naime, ZMN u ovom trenutku iznosi 132,72 eura te se čak može uvećati, primjerice za samce.
Cenzusi za zaštitu najsiromašnijih
S druge strane, nacionalna naknada za starije osobe trenutno iznosi 120,71 euro. Izmjenama zakona, visina naknade bi se trebala povećati na 150 eura, no niti to neće biti dovoljno. Naime, ZMN će i dalje biti viši, kao i najniža mirovina koja za 15 godina staža u ovom trenutku iznosi 181,95 eura i podložna je usklađivanju.
– Samo jedna vrsta mirovine može biti manja od nacionalne naknade. To je slučaj kod poljoprivredne mirovine ili bilo koje najniže mirovine za 15 godina staža, kad korisnik te mirovine umre, a onda udovac ili udovica imaju 77 posto tog iznosa, a to je 140,10 centi, otkrio je Hrelja i dodao da će se uvijek postavljati pitanje je li nacionalna naknada od 150 eura dovoljna da starije osobe izvuče iz siromaštva. Uvijek vrijedi podsjetiti da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku u riziku od siromaštva živi 32,4 posto starijih osoba.
Hrelja je poručio kako bi za zaštitu najsiromašnijih u zakon trebalo uvrstiti imovinske, prihodovne i dohodovne cenzuse. Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, s kojom smo u našem podcastu razgovarali o siromaštvu, smatra da iznos nacionalne naknade od 150 eura nije dovoljan te da ga treba usklađivati po stopi rasta mirovina. Isto su u Saboru zatražili i iz kluba SDP-a. No, to se sljedeće godine neće dogoditi, jer iz resornog ministarstva tvrde kako je i sama izmjena svote naknade sa 120,71 na 150 eura zapravo povećanje od 24,26 posto.
Druge bitne promjene
Druge bitne promjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe tiču se kriterija za njeno dobivanje. Tako je uvjet trajnog prebivališta u Hrvatsko smanjen s 20 na 10 godina. Pravobraniteljica ovdje ističe kako je potrebno urediti način dokazivanja trajnog prebivališta na način da se on može dokazati i drugim dokumentima, a ne samo uvjerenjem o prebivalištu.
Uz to, povećan je prihodovni cenzus pa će tako naknadu od 1. siječnja sljedeće godine moći dobivati osobe čiji ukupni mjesečni prihodi ne prelaze dva iznosa naknade, odnosno 300 eura. Uvedena je i mogućnost dostave naknade poštom, što će koristiti starijim osobama koje su teško pokretne ili žive u ruralnim krajevima bez banke ili bankomata.
Posebno je važna promjena što u krug primatelja nacionalne naknade za starije osobe ulaze i oni koji su pokrenuli sudski postupak za raskidanje ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Dosad su ti ugovori priječili ostvarivanje bilo kakvih prava iz socijalnog sustava, jer se podrazumijevalo da su njihovi potpisnici dobili svu skrb. No, s čestim zloupotrebama takvih ugovora postalo je jasno da uzdržavanim osobama treba pomoći. U tom svjetlu idu i izmjene Zakona o obveznim odnosima i Zakona o parničnom postupku.
– To su dobre stvari ovog zakona i nadam se da će on jednoglasno proći. Želim da se poveća broj korisnika nacionalne naknade i da institucije, HZMO i Zavod za socijalni rad, rade kampanju na ovu temu, zaključio je Hrelja u Saboru.
Moguće je da će do sljedeće rasprave neki od prijedloga biti i uvršteni u Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Glasovanje se očekuje tijekom jeseni, a Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja sljedeće godine.
