Za mirovine dvije milijarde eura: Tri stvari utjecale su na 23 posto veće rashode države
Hrvatska je u prvom kvartalu 2024. izdvojila iz proračuna čak dvije milijarde eura za mirovine. Riječ je o porastu za čak 23 posto na godišnjoj razini. Na veće rashode za mirovine utjecalo je nekoliko faktora. Od siječnja ove godine mirovine su usklađivanjem rasle za 4,19 posto. Mirovine prema posebnim propisima rasle su za dodatnih pet posto. Isto tako, povećane su i osnovne mirovine tako što je dodatak ‘dvostupašima’ rastao s 20,25 na 27 posto. Rashodi državnog proračuna ukupno su porasli oko 22 posto, na što je najviše utjecao rast plaća u državnom i javnom sektoru.
Ilustracija: Pexels
Rashodi proračuna u prva tri mjeseca 2024. godine porasli su oko 22 posto, u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva financija. Riječ je o povećanju za 1,3 milijarde eura. Razlog rasta proračunskih rashoda je povećanje plaća i mirovina. Povećanje plaća u javnom sektoru, nakon kojeg državni službenici u prosjeku zarađuju 1.700 eura neto, snažno se odrazilo na rashode državnog proračuna. Rashodi za mirovine iznose oko dvije milijarde eura.
Dvije milijarde eura za mirovine u prvom kvartalu
U prva tri mjeseca ove godine rashodi proračuna ukupno su iznosili 7,1 milijardu eura. Od toga su rashodi za zaposlene iznosili 1,2 milijarde eura, što je porast od čak 38 posto. Također, mirovine su u prva tri mjeseca državu koštale dvije milijarde eura, što je porast od 23 posto. Takav rast rezultat je usklađivanja mirovina i drugih zakonskih odluka koje su stupile na snagu početkom ove godine, piše Forbes.n1info.hr.
Prihodi proračuna rasli su sporije od rashoda, te su u prva tri mjeseca ove godine iznosili oko 6,2 milijarde eura, što je rast od oko 13 posto u prvom kvartalu. Više od polovice prihoda odnosi se na poreze.
Usklađivanje, ‘povrat’ od pet posto i rast dodatka
Kada je riječ o mirovinama, tri bitne stvari utjecale su na povećanje državnih izdataka. Hrvatska ima više od 1,2 milijuna korisnika mirovina. One su od 1. siječnja, s isplatom u travnju uz zaostatke za prethodne mjesece, rasle 4,19 posto, o čemu smo pisali ovdje. Prosječna mirovina rasla je za oko 18 eura te je prvi put prešla iznos od 500 eura pa sada iznosi oko 513 eura.
Isto tako, od siječnja su mirovine po posebnim propisima povećane za još pet posto. Prema izmjenama Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima, pet posto veće mirovine dobilo je 109.658 korisnika. U prosjeku je riječ o povećanju za 46,94 eura. Zakon o smanjenju mirovina za deset posto prestao je važiti 31. prosinca 2023. godine, a prvih pet posto ‘povrata’ umirovljenicima je isplaćeno još lani.
Nadalje, izmjenama Zakona o dodatku na mirovine, dodatak od 27 % određen je za 13.136 korisnika osnovnih mirovina, što prosječno iznosi 16,59 eura. Zakonskim izmjenama propisano je da se za staž ostvaren od uvođenja II. mirovinskog stupa (od 1️. siječnja 2002.) povećava dodatak na osnovnu mirovinu iz I. stupa s 20,25 % na 27 %. Oba povećanja za gotovo 123.000 umirovljenika isplaćena su u veljači, o čemu smo pisali ovdje.
