Vreća obećanja i 13. mirovine: Kako vlade u srednjoj i istočnoj Europi koriste umirovljenike za ostanak na vlasti
Vlasti diljem Europe na razne načine pokušavaju zakrpati rupe u mirovinskim sustavima svojih zemalja. Pritom umirovljenicima daju novčane potpore u obliku 13. ili čak 14. mirovine te mnoštvo obećanja. Što to znači za umirovljenike i na koje načine političari preko njih nastoje zadržati vlast, gotovo je moguće poistovjetiti u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Poljskoj.
Ilustracija: Pixabay
Krize u mirovinskim sustavima zahvatile su brojne zemlje. One pokušavaju na razne načine prebroditi prepreke. Nedavno smo vidjeli kako je u Francuskoj, unatoč masovnim prosvjedima, tek iz trećeg pokušaja prošao prijedlog Emmanuela Macrona da podigne dob za odlazak u mirovinu.
Države srednje i istočne Europe možda su još osjetljivije na turbulencije u mirovinskim sustavima. Njima u prilog ne idu demografski trendovi, odnosno iseljavanje i ubrzano starenje stanovništva. Da povučemo paralelu, za razliku od Francuza, Hrvati su uspjeli zadržati dob za umirovljenje na 65 godina, ali se masovno iseljavaju. No, tema su metode kojima češke, slovačke, poljske i mađarske vlasti nastoje zakrpati rupe u svojim mirovinskim sustavima, što je politički vrlo nezahvalan posao, piše portal Balkan Insight.
Nepopularne mjere u Češkoj
Podaci češkog Ministarstva financija otkrivaju kako je češko mirovinsko osiguranje u prvom kvartalu ove godine imalo manjak od 25,7 milijardi kruna, odnosno više od milijardu eura, što je najgori rezultat ikada. Široka vladajuća koalicija je stoga prije mjesec dana objavila plan mirovinskih reformi, povezan s mjerama štednje koje bi trebale do 2025. godine polučiti smanjenje proračunskog deficita za otprilike šest milijardi eura.
Prijedlozi koje moraju odobriti i parlament i predsjednik uključuju postupno podizanje dobi za umirovljenje na 68 godina, smanjenje stope usklađivanja te podizanje iznosa mirovina u pojedinim kategorijama.
Profesor Martin Potucek s Karlovog sveučilišta u Pragu pohvaljuje vladu Petra Fiale što se uhvatila u koštac s dubiozama u mirovinskom sustavu, no smatra da su spomenute mjere nemaštovite, zakašnjele i nepravedne. Dodatan problem je i netransparentnost, s obzirom na to da je plan procurio u javnost prije savjetovanja vlasti s gospodarskim i socijalnim partnerima. Prvi manji prosvjedi već su održani, o čemu smo pisali, a u najavi su novi, još masovniji. Oporba, pak, poručuje kako će pokušati blokirati reformu u parlamentu.
Stručnjaci očekuju da će izbiti val protuvladinih i populističkih prosvjeda diljem zemlje. Naime, ekonomisti su razočarani prijedlozima, sindikati su ljuti, ali nacionalisti i populisti osjećaju priliku koju bi mogli iskoristiti. Vladajuća koalicija u Češkoj sastoji se od pet stranaka, koje imaju potporu srednjeg sloja u većim gradovima.
Iako više od 80 posto njihovih birača podupire reformu, koalicija bi se mogla naći na skliskom terenu, jer je sačinjena od stranaka različite političke orijentacije. Tu priliku čeka milijarder i bivši premijer Andrej Babiš, čija nacionalističko-populistička stranka ANO dobiva sve više potpore građana u istraživanjima javnog mnijenja.
Svega 33 posto njihovih pristaša slaže se s planom štednje i mirovinskom reformom. Potpora tim potezima još je manja kod pristaša antisistemskih stranaka koje na izborima 2021. nisu uspjele ući u parlament. Analitičari primjećuju kako je najveći zazor spram mirovinske reforme u siromašnijim regijama, kod ljudi s nižim stupnjem obrazovanja. Isti su ljudi prije dva mjeseca u Pragu pozivali vlasti da prestanu pljačkati umirovljenike kako bi kupili oružje za Ukrajinu.
Ipak, postoji nešto oko čega se svi u Češkoj slažu. Drže da je potrebno ojačati imigracijsku politiku, odnosno potaknuti useljavanje. Ekonomisti tvrde da je to, zapravo, jedini način stvaranja održivog mirovinskog sustava u toj zemlji.
Slovaci ispod linije siromaštva
S obzirom na to da je procijenjeno kako u Slovačkoj ispod linije siromaštva živi 10 posto umirovljenika, tamošnje su vlasti također pokrenule svojevrsnu reformu. Linija siromaštva je u toj zemlji 424 eura mjesečno, dok je prosječna mirovina u ožujku bila na svega 576 eura.
Koliko je teška njihova situacija najbolje je opisao predsjednik tamošnjeg sindikata umirovljenika, Michal Kotian, koji je objasnio da umirovljenicima ispod linije siromaštva, ako plate lijekove i režije, za hranu ostane 50 centi dnevno. Kako bi to spriječili, sindikalisti su potpisali memorandume o suradnji s nekoliko izvanparlamentarnih, pa čak i krajnje desnih stranaka.
Na rastuće siromaštvo je u svom prošlogodišnjem govoru o stanju nacije upozorila i slovačka predsjednica Zuzana Čaputova. Vlasti su nedugo zatim isplatile 13. mirovinu u iznosu od 50 do 300 eura, ali i 14. mirovinu od 35 do 210 eura uz uobičajeno godišnje usklađivanje.
Ove godine su poduzete bitne izmjene mirovinskog sustava. Usklađivanje mirovina je postalo moguće i tijekom godine, ali pod uvjetom da mjesečni rast inflacije za umirovljenička kućanstva prelazi pet posto. Uvedena je i roditeljska mirovina, o kojoj smo već pisali, a promijenjena su dva od tri mirovinska stupa.
Tako je ukinuta fiksna dobna granica za odlazak u mirovinu. Ona sad ovisi o prosječnom životnom vijeku. Također, mirovine iz prvog stupa će sporije rasti, a građani mogu otići u prijevremenu mirovinu pod uvjetom da imaju 40 godina staža. Promjene u drugom stupu donose obvezu učlanjivanja zaposlenih mlađih od 40 godina u mirovinske fondove. Doduše, postoji mogućnost prekida članstva unutar zadanog vremena, ali država je dužna davati preporuke građanima u kojim bi mirovinskim fondovima trebali štedjeti.
Što se tiče mirovinskog sustava u Slovačkoj, on je u sličnoj situaciji kao hrvatski. Oko 1,7 milijuna Slovaka uštedjelo je oko 12 milijardi eura u drugom stupu. U trećem stupu štedi još milijun ljudi, što je ipak daleko više nego u Hrvatskoj. No, demografija Slovačke pokazuje znakove starenja bržeg od europskog prosjeka. Stručnjaci stoga drže da bi prvi stup mogla izvući promjena imigracijske politike, odnosno privlačenje stranih radnika.
Hranjenje obećanjima, a ne novcem
Mađarska nacionalističko-populistička vlada Viktora Orbana unatoč svojoj dugotrajnosti nije shvatila bit mirovinske reforme, već umirovljenike “potkupljuje” kako bi joj dali podršku. U tome i uspijeva, jer vladajuća stranka Fidesz ima podršku gotovo 60 posto starijih Mađara.
Sve je krenulo još 2008., kad je Fidesz iskoristio činjenicu da je upravo oko dva milijuna umirovljenika, koliko ih živi u Mađarskoj, miniralo pokušaj tadašnje socijalističke vlade da uvede participaciju od 300 forinti (70 centi) za zdravstvo. Zbog financijske krize 2009., ista je vlada ukinula 13. mirovinu, koju je Orban obećavao još 2010., ali ju je vratio tek 2020. godine.
– Fidesz je prepoznao da su mu potrebne dvije društvene skupine za pobjedu na izborima: umirovljenici i pokrajinska srednja klasa. Bila je to prava promjena, jer su stariji ljudi obično glasali za socijaliste, rekla je Andrea Szabó, ravnateljica Instituta političkih znanosti u Budimpešti.
S druge strane, Orban je 2010. nacionalizirao mirovinske fondove koji su tad imali tri bilijuna forinti, što je tad bilo oko 10 posto BDP-a, kako bi smanjio javni dug, što mnogi smatraju krađom novca umirovljenika. Mirovine su bile usklađivane samo po stopi inflacije, što je bio dobro sve dok plaće nisu počele realno rasti. Naime, 2010. godine udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći u Mađarskoj bio je 74 posto, dok je 2021. pao na 50 posto. Razlika je nadoknađena – 13. mirovinom.
Iako je Vlada Viktora Orbana u siječnju ove godine najavila povećanje mirovina od 15 posto, ono neće puno pomoći umirovljenicima, s obzirom na to da se Mađarska bori s najvišom stopom inflacije u Europskoj uniji; 25 posto po općoj stopi i 40 posto na prehrambene proizvode i lijekove. Promatrači smatraju da bi Orban uskoro mogao izgubiti podršku umirovljenika. No, dokle god vlada hrani umirovljenike obećanjima, a ne novcem, ne moraju brinuti za ostanak na vlasti.
Privid dobrog života u Poljskoj
Čini se da takva politika funkcionira i u Poljskoj. Trenutno, ankete pokazuju da bi oko polovice birača starijih od 50 godina izabralo vladajuću Stranku prava i pravde (PiS) na predstojećim jesenskim općim izborima. Veliko je to biračko tijelo, s obzirom na to da u Poljskoj živi oko šest milijuna umirovljenika te da je demografska slika te zemlje sve starija.
A ugađanje umirovljenicima jedan je od provjerenih alata PiS-a za ostanak na vlasti. Odmah po ustoličenju, 2015. godine ukinuli su povećanje dobi za odlazak u mirovinu, iako stručnjaci upozoravaju da za to nije bilo nikakvog ekonomskog opravdanja, već samo političkog interesa.
Umirovljenicima su stoga ponuđene alternative poput rada u mirovini te 13. i 14. mirovine. Unatoč borbi s inflacijom, poljska je vlada uspjela prošle godine povećati mirovine, stoga ne čudi da oko 45 posto umirovljenika smatra da im je život bolji pod vlašću PiS-a.
– Vlada nastavlja davati subvencije umjesto da predlaže pristojne javne politike, jer 13. i 14. mirovina ne nadoknađuju sve gubitke uzrokovane inflacijom i općenito, i umirovljenici i roditelji male djece trebaju funkcionalne javne usluge, a ne isplate koje nikako ne nadoknađuju iznose potrebne za pristup tim uslugama u privatnom sektoru. Postoji nezadovoljstvo ekonomskom situacijom u Poljskoj, čuje se to na ulicama, ali također postoji osjećaj da postoji previše stvari zbog kojih se može prosvjedovati i također da veliki prosvjedi koji su se dogodili u prošlosti nisu donijeli očekivane rezultate. Ova vlada je krenula dalje i svejedno učinila što je htjela, zaključila je Iga Magda, ekonomistica i potpredsjednica Instituta za strukturne studije u Varšavi.
